Za autoceste u FBiH do sada osigurano 1,7 milijardi KM, a u prometu samo 92 kilometra
Dionice na kojima su građevinski radovi završeni, a koje će biti puštene u promet nakon što se steknu uslovi su Svilaj – Odžak, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica, navedeno je to u Izvještaju Autocesta FBiH o realizaciji projekta izgradnje autoceste na Koridoru 5C u FBiH, zaključno s 31. martom ove godine.
Akcize, krediti, donacije i grantovi
U dokumentu je dat i detaljan izvještaj o dinamici realizacije svih dionica. Podsjetili su da se finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju autocesta u FBiH osiguravaju iz javnih prihoda, kredita i donacija, odnosno grantova.
U periodu od 2008. do 2019. godine su zaključeni ugovori s Evropskom investicijskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, OPEC Fondom i Kuvajtskim fondom za arapski ekonomski razvoj te su u dokumentu dati osnovni podaci o svim zaključenim ugovorima o zajmu radi izgradnje autoceste.
Između ostalog, navodi se da ukupan iznos portfolia kod Evropske investicijske banke iznosi 971 milion eura, kod Evropske banke za obnovu i razvoj 601 milion eura te ostalih kreditora 181,4 milion eura. Ukupno, radi se o sumi od 1,7 milijardi eura.
U nekim slučajevima sredstva su povučena, u nekim je otplata kredita u toku, u nekima su raelativno nedavno postala efektivna.
Radi nastavka izgradnje dionica na Koridoru 5C Autoceste su pokrenule i nove inicijative za zaduženje "teške" 846 miliona eura.
"Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora 5C finansira iz sredstava međunarodnih finansijskih institucija, koje doprinose WBIF-u (EIB ili EBRD), Autoceste su u prilici da apliciraju za bespovratna sredstva Europske unije. Do sada je službeno odobreno više od 165 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5C u Federaciji kroz 10 aplikacija. Jedan od grantova je realiziran u većem dijelu, dok su ostali u različitim stupnjevima administrativne procedure koja prethodi operativnosti grant sredstava", navodi se, između ostalog, u izvještaju.
Odluka donesena još 1997. godine
Koliko sporo teče gradnja autocesta u FBiH govori i podatak da je autocesta planirana prije više od dvije decenije.
Naime, na drugoj Panevropskoj konferenciji o transportu, održanoj na Kreti 1994. godine, Evropska unija je definisala prioritete Unije u domenu infrastrukture, te transportne koridore prema istoku do 2015. godine.
Na trećoj Panevropskoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine povećan je broj koridora na deset i izvršene su izmjene. Jedna od tih izmjena je bila i uvođenje Koridora 5C (Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče) u osnovnu evropsku transportnu mrežu.
"Koridor 5C je najveći projekt transportne infrastrukture u Bosni i Hercegovini u ukupnoj dužini od oko 340 km, dok trasa dužine od 285 km prolazi kroz Federaciju BiH", navedeno je u izvještaju koji će poslužiti kao početna osnova novimenovanom direktoru Atocesta FBiH Elmedinu Voloderu, koji obećava da će intenzivirati gradnju autocesta i brzih cesta u FBiH.
