Zahtjevi EU i SAD-a Nikšiću: Da li pod koncesiju dati i/ili privatizovati velike javne kompanije?
Ubrzanje liberalizacije energetskog tržišta
Istakli su da je potrebno ubrzati energetsku tranziciju, ulaganjem u obnovljive izvore energije. Konstatovali su da to postaje sve važnije s približavanjem uvođenja mehanizma EU za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).
Ubrzanje energetske tranzicije bi zapravo značilo ubrzanje liberalizacije energetskog tržišta. Ta liberalizacija podrazumijeva da građani i kompanije pod što jednostavnijim uslovima mogu proizvoditi i prodavati struju, prvenstveno iz sunčeve energije i vjetroenergije. Time se smanjuje značaj javnih elektroprivreda koje struju još uglavnom proizvode iz fosilnih goriva.
Podsjećamo da je FBiH nedavno usvojila zakone kojima je građanima i kompanijama znatno olakšano da struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, što se desilo nakon znatnog insistiranja upravo EU i SAD-a. Izradi ovih zakona doprinijeli su Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).
Razlog zbog kojeg su Sattler i Murphy napomenuli da je energetska tranzicija važna zbog skore primjene CBAM-a jeste taj što CBAM podrazumijeva to da EU oporezuje i proizvode koji se uvoze izvan Unije, a tokom čije se proizvodnje emituje ugljendioksid.
Javno-privatno partnerstvo i koncesije
Sattler i Murphy su od Nikšića zatražili i promjene u javnim preduzećima, a kako bi rad tih preduzeća bio učinkovitiji i transparentniji. Zatražili su i lakša privatna ulaganja u javnu infrastrukturu.
Smatraju da se to može postići zakonima kojima će se omogućiti javno-privatno partnerstvo i davanje koncesija. Pa su tako poručili da je iracionalno odgađati davanje koncesija za aerodrome.
Koncesija je davanje privatnoj kompaniji da upravlja i koristi se javnim dobrom na određeni vremenski period. Osim za aerodrome, koncesija se može dati za autoputeve, prirodna dobra, itd.
Francuska kompanija ZAIC je 2013. na 30 godina dobila koncesiju za Međunarodni aerodrom "Franjo Tuđman" u Zagrebu. Još jedna francuska kompanija, VINCI, pet godina poslije je dobila koncesiju na 25 godina za Međunarodni aerodrom "Nikola Tesla" u Beogradu.
Vlasti su u oba slučaja davanje koncesija pravdale potrebom za boljim upravljanjem aerodromima. No, nisu izostale kritike - od toga da je izbor kompanija za davanje koncesije bio netransparentan do toga da bi bilo bolje da je država nastavila upravljati aerodromima.
Unijsko-američki zahtjev da se aerodromi u FBiH također daju pod koncesiju i nisu toliko iznenadni. Podsjećamo da je EU krajem prošlog mjeseca iskazala spremnost da pomogne u tome da Aerodrom Mostar ide pod koncesiju.
Osim toga, iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo su također krajem prošlog mjeseca potvrdili za naš portal da su uradili analizu eventualnog davanja svojeg Cargo Centra pod koncesiju.
Napomenuli su da je konačna odluka po ovom pitanju na Vladi FBiH kao vlasniku aerodroma.
Pismo koje nije iznenadno
Pismo upućeno premijeru Nikšiću, a koje potpisuju Sattler i Murphy, i nije iznenadno. Da bi ono moglo uslijediti moglo se naslutiti iz njihovih ranijih javnih istupa, prvenstveno američkog ambasadora. On je u prošlogodišnjem intervjuu za Klix.ba kazao kakva bi bh. ekonomija trebala biti.
"Ova zemlja treba privatnom sektoru dopustiti da vodi ekonomski rast, a to znači nekoliko stvari. Da se stvori bolja poslovna klima, tako se stvaraju nova radna mjesta. To je prvo. Drugo, kompanije, firme koje pripadaju vladama nisu učinkovite i njih treba reformisati. Neka od njih će se vjerovatno privatizovati i to će pomoći. I kao što svi znaju, one su izvor korupcije u ovoj zemlji", naglasio je.
U pismu je također ponovio da privatni sektor mora biti, kako je naveo, motor rasta FBiH. Dakle, Murphy, kao i veliki broj drugih političara i ekonomista mišljenja je da kompanije moraju biti u privatnom vlasništvu da bi ekonomski bile održive. U suprotnom, neće biti održive. Međutim, ekonomisti s kojima smo razgovarali nisu oduševljeni zahtjevima koje su istakli Sattler i Murphy.
"Zahtjev za neoliberalnim kapitalizmom"
Za ekonomisticu Svetlanu Cenić je važan trenutak u kojem je objavljeno ovo pismo. Ukazala je da se to desilo u trenutku ponovo pojačanih međunacionalnih tenzija. Konstatovala je da se traži neoliberalni kapitalizam kao ekonomski koncept za koji smatra da je napušten.
"Neoliberalni koncept je napušten. Zemlje, koje su potpisale pismo, napuštaju neoliberalizam koji nas je doveo do finansijske krize", kazala je.
Neoliberalni kapitalizam podrazumijeva što manju ulogu i intervenciju države u ekonomiji, odnosno da što više kompanija, bez obzira na vrstu djelatnosti, bude u privatnom vlasništvu.
Pobornici ovog ekonomskog modela tvrde da tržište može biti učinkovito samo ako je sve ili skoro sve u privatnom vlasništvu te da od toga korist ima svaki pojedinac. Da bi tržište bilo učinkovito, uvjeravaju da država treba što manje regulisati poslovanje, odnosno da je samoregulacija kompanija put ka učinkovitom tržištu.
Našoj sagovornici je utoliko više ovaj zahtjev problematičan zbog toga što je mišljenja da u Bosni i Hercegovini ne postoji vladavina prava. Osvrnula se na prošlost, upozoravajući koliko može biti opasna privatizacija bez vladavine prava.
"To je kao kad su nam savjetovali da sve odmah privatizujemo bez vladavine prava. Dobili smo pljačkašku privatizaciju. U ovom slučaju dobili bismo pljačkaške koncesije", naglasila je.
Ponovila je da privatizacija javnih preduzeća, bez obzira kako ona posluju, ne može bez pravne države. Među onima je koji smatraju da je pravna država osnova za bilo kakvu daljnju liberalizaciju privrede. Pita se šta bi se desilo s aerodromima, telekomima i elektroprivredama prilikom davanja koncesije kada vladajuća državna koalicija vrši nezakonita imenovanja.
Cenić je podsjetila da je ekonomista Milton Friedman, kao utemeljitelj Čikaške škole koja je najzaslužnija za afirmaciju i primjenu neoliberalizma, prije smrti rekao da prvo ide vladavina prava, pa onda privatizacija.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (EFSA) Aziz Šunje je protiv toga da se preostala javna imovina daje pod koncesiju.
"Mislim da nema potrebe za koncesijom. Mi sami trebamo upravljati aerodromima i svojom imovinom. Osposobiti se da gospodarimo svojim dobrima", poručio je.
Cenić smo pitali da li se spomenuto pismo Nikšiću može protumačiti kao glas stranih kompanija.
"Ne znam. To treba pitati one koji su sastavljali državnu koaliciju. Visoko je potpomognuta od Delegacije EU, imamo najveću Delegaciju EU u odnosu na ostale države, i Američke ambasade. Ne znam da li su s njima nešto dogovarali. Možda je to i tako dogovoreno. No, i strane kompanije traže vladavinu prava, da funkcioniše berza (tržište kapitala). Naše tržište kapitala je skoro mrtvo", odgovorila je.
Provodivost zahtjeva u toku jednog mandata
S obzirom na to da ima ministarsko iskustvo, pitali smo je i to da li je provodivo da se u toku jednog mandata realizuje ono što traže EU i SAD.
"Nije provodivo, osim ako nije preko koljena. Preko koljena možete sve. To su ozbiljne stvari. Davanje aerodroma pod koncesije znači međunarodni tender. Da se pristupi međunarodnom tenderu, to je malo duža i ozbiljna procedura koja zaista podrazumijeva visoku stručnost. To nije poput operacije krajnika, to je poput operacije srca", istakla je.
Ne misli da su trenutne entitetske vlasti i državne vlasti stručne da provedu spomenute procedure. Zašto je takvog stava istakla je to da se još plaćaju penali za povučene kredite, što govori o (ne)stručnosti vlasti. Prema riječima Cenić, penali su prošle godine iznosili sedam miliona KM, a niko se na to nije osvrnuo.
Između javnog i privatnog
Govorila je i o tome da li ipak pojedina javna preduzeća trebaju ostati u javnom vlasništvu, odnosno da ne treba prihvatiti to da sva budu u privatnom vlasništvu.
"Banke u Americi su bile privatne. Kada je bila finansijska kriza, ko je spašavao banke - spašavala ih je država, ulazeći u njihovo vlasništvo. Nemojte da mi drži lekciju neko ko je na vlastitom primjeru pokazao da neke stvari baš i ne idu", napomenula je.
Za nju to ne znači da neka javna preduzeća nisu, kako je izjavila, zrela za restrukturiranje i saniranje. Pa je tako podsjetila na probleme u rudnicima koji su pod Elektroprivredom Bosne i Hercegovine (EP BiH).
"Ovamo se zadužuju, a direktor EP BiH kupuje vozilo od 400.000 KM. Tu treba pod hitno uvesti red", dodaje.
Također je podsjetila da se iz izbore u izbore obećava depolitizacija javne uprave i javnih preduzeća, ali da ona uvijek izostaje, tj. dijele se kao stranački plijen. Konstatovala je da se pismo Sattlera i Murphyja može protumačiti kao opomenom EU i SAD-a.
"Mislim da je to opomena: Stalno pričate o depolitizaciji. Pošto to ne radite, najbolje je da to sve privatizujete. Onda više neće biti 'pripalo mi, pripalo ti'", poručila je Cenić.
Ukazala je da je sada na vlastima pokažu koliko su (ne)spremne da realizuju ono što se od njih traži.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
