Zašto se toliko čekalo: "Korona-zakon" ili stabilizacija ekonomije na dugom štapu
O potrebi za ovim zakonom počelo se pričati sredinom marta, kad je svima već bilo jasno da će pandemijski udar na ekonomiju biti ogroman, neočekivan i dugotrajan.
Nacrt zakona usvojen je na sjednici Vlade FBiH 3. aprila, a ostalo je zabilježeno kako je premijer Fadil Novalić u obraćanju medijima kazao kako zakon predviđa da će doprinosi na minimalnu plaću biti plaćeni za sve subjekte u realnom sektoru, da je izuzet javni i finansijski sektor.
Već isti dan portal Klix.ba je otkrio da član 4. pomenutog nacrta zakona govori znatno drugačije te subvencioniranje poreza i doprinosa predviđa samo za one koji su ostvarili značajan pad prometa.
I tako je trebalo više od mjesec korekcija, amandmaniranja, rasprava, kritika, da bi već sada poprilično bajati tekst došao do posljednje stepenice - zastupnika u Domu naroda. Raniju prepreku Zastupnički dom "korona-zakon" je preskočio u fotofinišu za samo jedan glas.
Prema zvaničnim podacima Porezne uprave Federacije BiH, od 16. marta koji se generalno uzima kao početak masovnih otpuštanja zbog izdatih naredbi o zatvaranju velikog broja biznisa bez posla u ovom entitetu je ostalo 24.479 osoba.
Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako su stavovi ove grupacije poduzetnika o "korona-zakonu" dobro poznati.
"Mnogo se kasni i neoprostivo je što se ovako dugo čeka na donošenje ovog zakona. Mi smo jedina država na svijetu koja nije poduzela neke mjere. Mjere su napredak za ono što je bilo ranije, ali su nedovoljne. Morat će se pratiti razvoj situacije i siguran sam da će se vrlo skoro morati razgovarati o novom paketu mjera", kazao je za Klix.ba Pandurević.
Kapitalni zakon za spas ekonomije od opozicije doživio je seriju kritika. Jedni su kazali da štiti samo javni sektor, drugi da je po njemu isplativije otpustiti radnika te ga uputiti na zavode za zapošljavanje da s njih crpi javna sredstva, dok su treći kazali da je Federacija čekala da bude posljednja u Evropi.
Kritičari Vlade FBiH ističu kako su brojevi otkaza u drugom entitetu deset puta manji te to dovode u vezu i s odugovlačenjem donošenja ovog zakona.
