Zbog Trumpovog rata carinama najveću cijenu će platiti najsiromašniji Amerikanci

Kućanstva s najnižim prihodima mogla bi doživjeti pad svog raspoloživog dohotka za čak 5,5 posto, u scenariju od 20 posto sveobuhvatnih carina gdje druge zemlje uzvraćaju vlastitim nametima, prema analizi Yale Budget Laba.

Za kućanstva s najvišim prihodima taj je pad samo 2,1 posto.

To ne znači da će srednja klasa ili bogati Amerikanci proći gotovo bez posljedica. Ako se gledaju čisti iznosi, logično, carinsko opterećenje će biti veće za one koji zarađuju i troše više novca, ali to predstavlja manji dio njihovog ukupnog životnog prihoda.

Za kućanstva u sredini, visoke carine koštale bi prosječno 3.800 dolara po kućanstvu godišnje. Za one u gornjoj desetini, prosječno iznosi 9500 dolara po kućanstvu, prema Yale Budget Labu.

Dugoročno gledano, pišu autori, učinci carina počinju pogađati i bogate, kako cijene imovine padaju. Nejednakost u carinama nestaje, ali samo zato što postaje još gore za ljude koji drže dionice, obveznice i nekretnine.

Carine su samo jedan dio Trumpove agende, rekao je dužnosnik Bijele kuće za Axios. Druge poluge poput deregulacije i smanjenja državne potrošnje trebale bi držati inflaciju pod kontrolom i rast ekonomije rekli su.

Trump je u kampanji obećavao niže cijene, ali inflacija je nedavno porasla.