Ukazali su na to da je 2020. prevezeno skoro 122.580 putnika, što je za 75 posto manje u odnosu na godinu ranije, kada ih je prevezeno više od 494.600. Napomenuli su da je tim prekinut rast broja prevezenih putnika, koji je postojao u prethodnim godinama.
Podsjetili su da je 16. marta počela obustava saobraćanja vozova na pojedinim linijama, a da je četiri dana kasnije u potpunosti obustavljen saobraćaj. Obustava je trajala više od dva mjeseca, tj. do 1. juna. U ŽFBiH su ukazali na to da tada nije u potpunosti uspostavljen saobraćaj. Voz nije saobraćao od Sarajeva do Banje Luke i od Sarajeva do Bihaća i to je još slučaj.
"Od prvog dana ponovnog uspostavljanja željezničkog saobraćaja putnici su se počeli vraćati u vozove u kojima su provedene sve epidemiološke mjere. To je još jedan pokazatelj potrebe građana za ovom vrstom prijevoza", konstatovali su.
Naglasili su da je od decembra 2020. na snazi novi red vožnje, što je učinjeno na zahtjev entitetskog kriznog štaba. Red vožnje se odnosi na saobraćanje vozova od glavnog grada do Čapljine, Konjica, Zenice i Maglaja. Pri tome do Maglaja sada saobraća novi, moderni voz Končar.
"Putnicima pruža izuzetno visok stepen ugodnosti i komfora tokom vožnje", dodali su.
Manje prevezene robe
U ŽFBiH su istakli da su 2020. prevezli skoro sedam miliona i 732 hiljade tona robe, što je za 18 posto manje u odnosu na godinu ranije, kada je prevezeno više od devet miliona i 125 hiljada tona. Međutim, tvrde da su prevezli više nego što je to slučaj u cestovnom saobraćaju.
"To jeste smanjenje u odnosu na 2019. godinu, ali ŽFBiH su i dalje lider u prijevozu robe, kao i prije pandemije koronavirusa, kada su prevozile dva puta više u odnosu na cestovni saobraćaj kojim se na godišnjem nivou prevozilo skoro četiri i po miliona tona robe", poručili su.
Potcrtali su da su od početka pandemije bili na raspolaganju u cilju zadovoljavanja potreba entiteta, odnosno države. Istakli su i svoju ulogu u funkcionisanju elektroenergetskog sektora.
"Osigurali smo nesmetano funkcionisanje elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini redovnim snabdijevanjem Termoelektrana Tuzla i Kakanj potrebnim količinama uglja", naveli su.
Također su podsjetili da su osigurali prijevoz za potrebe nekoliko većih kompanija u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da osim spomenutog uglja prevoze koks, sodu, šećer, so, pšenicu, kafu, naftu, mazut, papir, drvo, petrol koks, gips, kamen, željeznu rudu, staro željezo, građevinski materijal i druge vrste robe.
Za njih je pandemija potvrdila značaj željeznica u vanrednim okolnostima i poručili su da je to dokaz da ovaj oblik saobraćaja treba više koristiti u budućnosti.
Plate i dugovanja
Naglasili su da su prošle godine isplatili sve plate radnicima i obaveze iz ranijih godina prema Poreznoj upravi FBiH. Riječ je o obavezama koje se odnose na period od 2001. do 2016. godine.
Ukazali su također na to da su smanjili glavni dug prema Poreznoj upravi, obaveze prema bankama za komercijalne kredite i obaveze po sporazumu s kompanijama Končar Zagreb i Hrvatske željeznice Cargo Zagreb.
Uvjeravaju da su uspostavili uspješnu poslovnu politiku i da su likvidno preduzeće. Zato ne očekuju da će i u narednom periodu imati poteškoće u podmirivanju potreba radnika, isplati za javne fondove i poslovnih partnera.
Očekivanja od vlasti
U ŽFBiH su napomenuli da ne primaju subvencije, a kao problem su naveli to da se Zakon o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja primjenjuje u obimu od 30 posto. Tvrde da se to dešava već godinama.
Zato su pozvali nadležne da se navedeni zakon, kao i Zakon o finansijskoj konsolidaciji ŽFBiH u potpunosti primjenjuju. Očekuju i značajne investicije u željezničku infrastrukturu. Smatraju da to mora biti u istom omjeru kao i u razvoju cestovnog saobraćaja.
Zahtjev institucijama za olakšavanje putnicima
Ukazali su da imaju online rezervaciju i prodaju karata, ali da su putnici još uvijek primorani preuzimati karte na šalteru.
Kao razlog za to su naveli to da uz svaku kartu moraju izdati fiskalni račun. Potcrtali su da su u više navrata tražili od Porezne uprave i Federalnog ministarstva finansija da ih oslobode fiskalizacije, odnosno izdavanja fiskalnog računa putnicima uz online kupljenu kartu, ali da im nije udovoljeno zahtjevu.
