Direktor Preduzeća "Tržnice-pijace" Sarajevo Emir Zlatar u razgovoru za Fenu kaže da su u protekloj godini tehnički osuvremenili rad i poboljšali higijenske uvjete za prodaju proizvoda, a za sve rezultate mogu zahvaliti samo vlastitim naporima. Ipak u radu im, kaže, poseban problem pravi nelegalna prodaja zbog čega to preduzeće godinama bilježi pad prihoda, a kroz PDV i država gubi stotine hiljada KM.
"Nažalost, Preduzeće već posljednjih pet godina bilježi stalni pad prihoda, koji godišnje iznosi od 2-3 posto, a što je posljedica nelegalne prodaje oko naših pijaca i tržnica. Država gubi stotine hiljada KM na ovaj način kroz PDV, a mi nemamo mehanizme ni zakonska ovlaštenja da možemo bilo što poduzeti, osim apela i inicijativa da se ta pošast riješi", kazao je direktor Zlatar.
Iako, kako kaže, nisu klasično komunalno preduzeće "Tržnice - pijace" Sarajevo su članovi komunalne privrede u Kantonu Sarajevo. Da bi osigurali redovnu isplatu plaća i doprinosa za 84 zaposlenika, u 2013. smanjili su plaće za 10 posto, a da bi imali pozitivan račun na kraju godine za 10 do 30 posto smanjili su i sve druge troškove u poslovanju.
"Mi smo, čini se jedino javno preduzeće, koje u 2013. i 2014. nije primilo niti jednu KM od osnivača (Kanton Sarajevo) niti iz bilo kojeg drugog budžeta. Prethodna godina je s pozicije našeg godišnjeg plana bila stabilizirajuća, a čini se da će i ova godina biti ista. Ukupan ambijent u BiH, koja nema kvalitetne mehanizme za podršku i razvoj domaće proizvodnje, našu djelatnost stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na susjedne države. Tu se mora puno uraditi, jer mi želimo da naše pijace budu preplavljene domaćim proizvodima, a ne uvoznom robom sumnjivog zdravstvenog kvaliteta", ističe.
Mišljenja je da su građani uglavnom zadovoljni stanjem na ovdašnjim tržnicama i pijacama. Higijenski uvjeti su na zadovoljavajućem nivou, provode se stalne kontrole ispravnosti namirnica.
"To znaju naši sugrađani. Nažalost, ponuda, posebno voća i povrća je uglavnom jednolična jer je malo domaćih proizvoda i uglavnom se na zelenim pijacama vrši preprodaja voća i povrća. S druge strane ima mnogo tržnih centara koji su zasigurno privukli veliki broj građana, jer kad odete u tržni centar u nabavku onda tu kupite i prehrambene proizvode, kao i voće i povrće", kaže on.
Direktor "Tržnice-pijaca" Sarajevo svjestan je da se to preduzeće, u smislu ponude, ne može 'utrkivati' s modernim velikim tržnim centrima i mora se okrenuti domaćim resursima, forsiranju domaćih vrijednosti i brendova a tu se, kako je kazao, pokazuje i iskazuje funkcionalnost države.
"Države je, u smislu institucionalne zaštite, malo. Uglavnom se samo vide represivne mjere (kazne), a to nije dobra poruka jer veliki broj naših zakupaca odustaje i prelazi u „divlju“ prodaju. Zašto bi plaćao zakup na našim pijacama kad može izaći izvan naše lokacije i odmah uz nas prodavati robu na ulici bez troškova i odgovornosti. „Divlje“ pijace i „divlja“ prodaja su ruglo grada, a da ne govorimo o higijenskim uvjetima i ispravnosti namirnica", naglašava Zlatar.
"Tržnice-pijace" Sarajevo izvršile su, putem vlastitog kreditnog zaduženja od 336.000 KM, zamjenu svih rashladnih uređaja i opreme unutar Gradske tržnice Markale. Svi poslovi su završeni u decembru prošle godine.
"Taj projekt je podrazumijevao i kompletno prekomponiranje u kontekstu centralizacije energije svih uređaja i opreme tako da očekujemo velike uštede kod potrošnje električne energije. Sve rashladne vitrine spojene su u jedan sistem, tako da više nećemo imati problem prekomjernog zagrijavanja ljeti, jer su dosadašnje vitrine bile mini-radijatori i svaka je emitirala toplotnu energiju iz vlastitog rashladnog uređaja", priča direktor.
Precizira da su u središnjem dijelu Gradske tržnice Markale provedene vodovodne cijevi i instalirani lavaboi. Tako su poboljšani higijenski uvjeti za prodaju suhomesnatih, mliječnih i drugih proizvoda i u rangu su s evropskim standardima.
"Novom opremom sačuvali smo stare korisnike, ali i popunili prazne prostore, kojih je, nažalost, bilo i previše u Gradskoj tržnici Markale. Sa sigurnošću možemo reći da sad u tehničkom smislu imamo najsuvremeniju rashladnu opremu i unutrašnji sistem i u toj oblasti prednjačimo u odnosu na tržnice glavnih gradova država regije", kazao je.
Ističe da su očekivali financijsku podršku Kantona Sarajevo u realizaciji tog projekta, ali da je „ona izostala zbog enormnih problema u kojima se Kanton nalazi“.
"Ipak, očekujemo da ćemo u ovoj godini dobiti određenu pomoć i podršku da bismo zadržali pozitivno poslovanje našeg preduzeća. Možda je potrebno naglasiti da mi plaćamo cijenu lošeg stanja u drugim javnim preduzećima komunalne privrede, pa tako kad god zatražimo podršku, nismo prioritet jer je u drugim sektorima problem. Ova vrsta politike dovest će do toga da poslovanje i ovog preduzeća bude ugroženo", ističe.
Preduzeće "Tržnice-pijace" Sarajevo upravlja s devet objekata u šest općina u Kantonu Sarajevo. Rukovodstvo tog preduzeća smatra da je osuvremenjivanje moguće na način da Kanton Sarajevo, kao osnivač preduzeća, uloži novac i uđe u projekt razvoja tog preduzeća, a drugi, po njima izvjesniji, jest otvaranje javno-privatnog partnerstva.
"Ovaj drugi koncept pokazao se uspješnim u tržnicama-pijacama Grada Podgorice. Mi u Preduzeću, s postojećim kapacitetima, nemamo mogućnosti za unapređenje naših objekata, u smislu osuvremenjivanja objekata. Naši ciljevi i planovi su da zadržimo postojeći nivo poslovanja, da budemo pozitivni, da uredno izmirujemo sve obaveze prema zaposlenicima i državi i na taj način pokažemo da i javni sektor bez pomoći države može biti pozitivan", kazao je Feni direktor Preduzeća "Tržnice- pijace" Sarajevo Emir Zlatar.
