Znate li u koju azijsku zemlju je naglo porastao uvoz iz EU: U svemu veliku ulogu igra Rusija

Osim toga, kako je ukazala, ovim se olakšava protok ruskih proizvoda u Evropu.

"Reizvozom iz Kirgistana pomoglo se ruskim potrošačima da mogu kupiti i najnovije automobile, čime su ublaženi ekonomski bol i smanjeni izgledi pobune protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina", konstatirala je.

Podsjetila je da je Kirgistan zbog svog geografskog položaja tranzitna tačka za robu koja se transportuje između Rusije i Evrope. Zbog toga, kako je istakla, Rusija ulaže u infrastrukturne projekte u Kirgistanu, među kojima su oni energetski i transportni. Zapravo se spomenutim investicijama olakšava reizvoz iz Kirgistana u Rusiju.

Vuk Vuksanović iz istraživačkog centra za vanjsku politiku Londonske škole ekonomije je napomenuo da je centralna Azija logičan put s obzirom na to da je geografski na raskrsnici između Rusije, Kine i Evrope.

"Kirgistan je jedan od najiskrenijih partnera Rusije u tom dijelu svijeta. Član je Euroazijske ekonomske unije (EAEU), koja je predvođena Rusijom, i Organizacije Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (CSTO). Ova zemlja nema izlaz na more i uveliko ovisi o doznakama iz Rusije. Zbog toga je bilo logično da Rusija (u Kirgistanu) potraži druge prilike", naveo je Vuksanović.

Smatra da je problem u tome što će biti pronađena nova država iz koje će se vršiti reizvoz ako Kirgistan bude sankcioniran. Osim toga, kako je istakao, problem je i u tome kako sankcionirati sve one koji su spremni poslovati s Rusijom jer se većina država u svijetu nije pridružila Zapadnim sankcijama.

Najveći problem po Vuksanoviću je taj da se ovo ne bi dogodilo da ne postoji veći broj evropskih država koje su i dalje spremne poslovati s Rusijom, koristeći pravne i logističke nedostatke.

Ekonomista i potpredsjednik Litvanske poslovne konfederacije Marius Dubnikovas je ukazao da Rusija preko Kirgistana iz Evrope najviše uvozi mašine, robu i elektronske uređaje.

Koje evropske zemlje su uključene u ovu trgovinu

Institut Brookings je zemlje poput Njemačke, Poljske, Litvanije, Italije, Češke i Srbije, identificirao kao zemljama s povećanim rastom izvoza u Kirgistan nakon početka rata u Ukrajini.

"Rusija je dobro upoznata s logistikom njemačko-kirgiške trgovine i koristi ove lance snabdijevanja kako bi svoje proizvode izvezla u Njemačku. Nadalje, francuske kompanije su uključene u investicije u energetski i proizvodni sektor Kirgistana, čime su uključene u poslovanje s Rusijom", obrazložila je Tsukerman.

Italiju je istakla kao državom koja otvoreno trguje s Rusijom i koja ima interese u Kirgistanu, posebno u poljoprivredi i tekstilu. S druge strane, kako je navela, ruski poljoprivredni i tekstilni proizvodi, kao i kirgiški proizvodi, izvoze se u Italiju. Također su Nizozemska i Poljska te koje povećavaju izvoz u Kirgistan te koriste Kirgistan za uvoz iz Rusije.

Koji proizvodi se izvoze

Nedavno je značajno porastao izvoz Kirgistana u Rusiju u sektorima kao što su tehnologija, vozila, kozmetika i drugo. Do tada je Kirgistan u Rusiju uglavnom izvozio, kako je podsjetio Michael Ashley Schulman, glavni investicijski direktor kompanije Running Point Capital Advisors, bakar, pamučno predivo i gumirane tkanine.

"No, najveću zabrinutost izaziva to kako Kirgistan pomaže Rusiji da uvozi robu koju koristi u ratu protiv Ukrajine, kao što su kineski i njemački automobili, rezervni dijelovi za vozila, kuglični ležajevi za tenkove i vagone te poluprovodnici. Prema pojedinim procjenama, samo 10 posto uvezenih automobila u Kirgistan ostaje u toj zemlji", naglasio je Schulman.

Nadalje, kako je naveo, stotine proizvoda iz Evropske unije su među ruskom vojnom opremom. Ukazao je i na to da je kupovina ruskih metala u EU zapravo porasla od početka agresije na Ukrajinu.

Kako EU može zaustaviti ovu trgovinu

Michael A. Witt, profesor međunarodnog poslovanja i strategije na britanskoj Poslovnoj školi King je podsjetio da bi sankcioniranje Kirgistana bio pucanj u samog sebe. Naime, time bi se, kako je ocijenio, ova država još više okrenula ka Rusiji i time bi se dio globalnog tržišta prepustio drugim zemljama.

"Tako bi Rusija u konačnici uglavnom dobijala ono što joj je potrebno, samo od drugog dobavljača, a Evropa bi izgubila ekonomsku moć u odnosu na Kinu kao geopolitičkog rivala", dodaje Witt.

Mišljenja je da su male mogućnosti kontrole izvoza za uređaje kao što su kućanski, a čiji se čipovi mogu prenamijeniti u vojne svrhe.

S druge strane, Tsukerman poziva na sankcioniranje evropskih kompanija koje izbjegavaju sankcije Rusiji, kao i na sankcioniranje kirgiških političara, oligarha i kompanija. Osim toga, poziva i na zapljenu ruskih proizvoda koji se uvoze u EU, piše Euronews.