Žuljević: Zabrana pušenja se ne može implementirati, rješenje je u amandmanima
Naši sagovornici saglasni su da zakon u obliku u kojem je predložen ima ozbiljne manjkavosti, i pravne i ekonomske i logične, te smatraju da je rješenje ili odgoda ili usvajanje predloženih amandmana.
Tako industrija, trgovci i ugostitelji upozoravaju kako bi donošenje Zakona koji bi podrazumijevao zabranu pušenja na svim javnim mjestima značilo za mnoge od njih ključ u bravu, ali i otpuštanje velikog broja radnika. Nadaju se da će delegati Doma naroda, ukoliko ga danas usvoje, usvojiti ovaj zakon s amandmanima koji su, kako kažu, jedini garant da se u ovoj kriznoj covid situaciji dodatno ne naruši njihovo "i ovako rubno poslovanje".
Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević jedan je od onih koji su uložili amandmane na ovaj zakon, a za Klix.ba kaže kako ti amandmani idu u smjeru dobijanja zakona koji je sistemski moguće implementirati i koji će otvoriti uspješan sistemski proces smanjivanja broja aktivnih pušača koji do danas, kako kaže, nismo imali.
"Ne možemo prihvatiti ostrašćenost i navijačku atmosferu, nego racionalan i ozbiljan pristup u interesu javno-zdravstvenih ciljeva. Licemjerna vlast koja uzima stotine miliona KM na akcizama za duhan, koje, naravno, ne završavaju u zdravstvu, gdje im je prirodno mjesto, se odlučila rigidnim zakonom o zabrani pušenja u zatvorenom svađati građane, dok će ih nastaviti pljačkati po zakonu, ali na otvorenom", kaže Žuljević.
Bez obzira na nivo restriktivnosti zakona, Žuljević smatra da postojeći kapacitet kontrolnih institucija u Federaciji BiH neće biti u mogućnosti adekvatno provoditi ovaj zakon u smislu definisanih sankcija te da je zbog toga važno koristiti iskustva zemalja iz Evropske unije.
"Mi u vremenu pandemije nismo imali adekvatnost inspekcijskog kapaciteta države da kontrolišemo okupljanja kao prevenciju borbe protiv covida kao virusa koji je u roku od 10 dana imao fatalne posljedice. Zbog svega navedenog, nije dobro da donosimo zakon koji sistemski ne možemo implementirati i onda praktično posljedično navikavamo građane kako je normalno kršiti zakon. Jasno je kako nijedan zakon sam po sebi nije rješenje, nego je izuzetno važno kroz obrazovni sistem i aktivne promotivne kampanje utjecati na svijest pušača o njegovoj štetnosti", smatra Žuljević.
Nakon dvogodišnjeg iskustva sa zatvaranjima zbog pandemije ugostitelji su ovim zakonom, kaže on, dodatno na udaru uzimajući u obzir broj pušača i navike građana.
"Kad slušate generalno argumentaciju, i pušači i nepušači smatraju da se radi o domenu ljudskih prava, jedni smatraju da ih se ne truje u smislu pasivnog pušenja, a drugi svjesni svih posljedica uživaju u tome. Međutim, studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva u Federaciji BiH bilježe 44 posto stalnih pušača među odraslim stanovništvom, od čega je 56 posto muškaraca, 31,6 posto žena, s prosječnom konzumacijom 16,9 cigareta dnevno. To znači da skoro svaki drugi stanovnik svakodnevno puši, što je gotovo milion stanovnika i jasno je da imamo problem na kojem moramo ozbiljno raditi bez primjesa populizma", kaže Žuljević.
Podsjeća Žuljević kako je EU komisija objavila izvještaj o provedbi Preporuke Vijeća o okolišu bez duhanskog dima, gdje se navodi da su sve zemlje EU donijele mjere s ciljem zaštite građana od izloženosti duhanskom dimu, ali i kako među tim nacionalnim mjerama postoje znatne razlike u opsegu i području primjene.
"U Federaciji BiH od 1998. godine na snazi je zakon koji zabranjuje pušenje u javnim objektima i postavlja se pitanje šta je razlog da se nakon 20 godina važećeg zakona nalazimo tu gdje jesmo po pitanju broja pušača. Mi želimo vjerovati da ćemo danas usvojiti zakon uz vrlo male praktične izmjene koje će zakon jasnije definisati u pojedinim odredbama, u potpunosti ga aktuelizirati s postojanjem manje štetnih rješenja i usaglasiti s uspješnim praksama zemalja EU, uzimajući u obzir činjenicu da on ima neke nedostatke zbog toga što je pisan 2018. godine. Nadam se da ćemo na takav način omogućiti konačno uspješno ostvarivanje javno-zdravstvenih ciljeva koji će država moći sistemski pratiti kroz inspekcije i podržavati kroz odgovorne javne edukacijske kampanje", poručio je Žuljević.
Skepticizam po pitanju implementacije zakona izrazio je i ekonomski analitičar Admir Čavalić. Domaća praksa, kaže, pokazuje da rigidna zakonska rješenja obično ne donose predviđene rezultate, odnosno dolazi do znatnih odstupanja.
"Mislim da je potrebno postepeno, odnosno etapno, uvoditi određene promjene, a ne u formi jednog sveobuhvatnog zakona. Problem su određene odredbe koje podrazumijevaju dodatni trošak poslovanja, odnosno dodatnu diferencijaciju tržišta – FBiH i RS. Konkretno, jednostavna logistička pitanja postaju kompleksna na nivou države. Ovo će predstavljati problem za posmatranu industriju. Uz navedeno, moralo se voditi računa o lokalnim prilikama u kontekstu zakonskih inovacija. Tu, prije svega, mislim na uvođenje nekih prijelaznih rješenja poput odvajanja prostora za konzumaciju datih proizvoda i slično", kaže Čavalić.
Nije dobro, dodaje, da se zakoni donose na ovakav način.
"Vidjeli smo šta se desilo s akciznom politikom – dobre intencije su pretvorene u loše intervencije, što je onda poremetilo tržišne inicijative, odnosno, u konačnici razvilo neformalni sektor ekonomije. Zbog toga treba biti vrlo oprezan i s ovim zakonskim rješenjem", istakao je.
Ukoliko zakon u obliku u kojem je predložen bude i donesen, to bi, kaže Čavalić, značilo narušavanje koncepta jedinstvenog ekonomskog prostora Bosne i Hercegovine.
"Zato bi bilo adekvatnije da se zakon radio u koordinaciji s predstavnicima entiteta Republika Srpska i Brčko distrikta. Nije dobro da imamo značajnije razlike u entitetima kada je riječ o uslovima obavljanja biznisa", kaže te dodaje kako je teško predvidjeti konačan ishod glasanja u Domu naroda, jer uvijek bude nekih iznenađenja.
Kaže kako je moguće da će se odgoditi glasanje o ovakvom rješenju, jer je "nepotpuno i postoji dosta konstruktivnih kritika".
"Ukoliko se usvoji, vrlo sam skeptičan po pitanju implementacije novih zakonskih rješenja", zaključio je.
