Pročitajte šta bi sve moglo biti izgrađeno u BiH novcem izgubljenim na crnom tržištu cigareta
Gubici u državnim prihodima Bosne i Hercegovine prouzrokovani kontinuiranim povećanjem akciza i rastom nelegalne trgovine duhanskih proizvoda, narasli su na više od 500 miliona KM samo u 2018. godini, odnosno 1,3 milijarde KM u posljednje tri godine.
Ne uslijedi li prijeko potrebna prva mjera protiv ovog društvenog problema, odnosno stabilizacija prihoda i stanja na tržištu duhanskih prerađevina granica, do kraja godine bi ovi gubici mogli iznositi i dvije milijarde KM.
Kad je riječ o godišnjem gubitku od 500 miliona KM zbog rasta crnog trišta cigareta, prevedeno u kontekst infrastrukturalnih projekata, to znači da je BiH izgubila porez u vrijednosti 30 kilometara autoputa. Ilustracije radi, izgradnja dionice autoputa na Koridoru Mostar sjever-Mostar jug u planu Javnog preduzeća Autoceste FBiH košta 555,95 miliona KM.
Nadalje, nepovratno izgubljenim novcem zbog nelegalne trgovine duhanskih proizvoda od 1,3 milijarde KM u protekle tri godine mogli su se izgraditi generacijski projekti termoblokova, poput Termoelektrane Banovići čija cijena iznosi 993 miliona KM ili pak Termoelektrane Kakanj procijenjene vrijednosti od 1,035 milijardi KM. To znači da su šverceri "zaradili" dovoljno za jednu termoelektranu, a zbog nemogućnosti države da im suzi prostor za djelovanje.
Ilustracije radi, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH na godišnjem nivou iznose blizu 950 miliona KM. Gubicima zbog crnog tržišta cigareta u protekle dvije-tri godine moglo se pokriti godišnje servisiranje vanjskog duga BiH koji iznosi 825 miliona KM.
Također, nepovratno izgubljenim novcem na crno trište cigareta od 500 miliona KM u 2018. godini, mogao se finansirati projekt toplovoda Sarajevo-Kakanj, koji prema procjeni košta 230 miliona KM, a istovremeno u potpunosti sanirati dug Penzionog fonda FBiH od 230 miliona KM. Time bi se osiguralo toplotno snabdijevanje Sarajeva i nezavisnost od ruskog plina, a istovremeno i stabilnost isplata penzija.
Iako udio crnog tržišta duhana, u odnosu na legalno, iznosi visokih 54 posto i najveći je u široj regiji, dok privreda trpi velike posljedice, u bh. institucijama se loptica u vezi s izmjenama Zakona o akcizama mjesecima prebacuje s jedne institucije na drugu.
Podsjećanja radi, na sjednici održanoj 17. januara Kolegij Zastupničkog doma koji čine predsjedavajuća Borjana Krišto i njeni zamjenici Denis Zvizdić i Nebojša Radmanović nisu dali zeleno svjetlo da se ovaj akt, koji je prošao sve procedure od Uprave za indirektno oporezivanje, preko Vijeća ministara BiH, stavi na dnevni red naredne sjednice Zastupničkog doma PSBiH, s obrazloženjem da je Prijedlog zakona samo djelimično usklađen s poslovnikom Zastupničkog doma s obzirom na to da ne sadrži pročišćeni tekst zakona.
Tako je loptica ponovo bila prebačena na Vijeće ministara koje pročišćeni tekst treba dostaviti do sljedeće sjednice Zastupničkog doma PSBiH, iako je ovaj akt prošao sve procedure. Budući da je postavljeno pitanje da li se ovim činom traži "dlaka u jajetu" istaknuto je da je kolegij prihvatio da se ove izmjene zakona razmatraju po skraćenom postupku.
