Mario Ivanković: Učinili smo da Addiko Bank postane fleksibilna, moderna i fokusirana na potrebe klijenata
A to su postali standard u industriji, te u relativno kratkom periodu transformisali Banku u fleksibilnu i modernu organizaciju primarno fokusiranu na klijente i njihove potrebe.
Addiko Bank Sarajevo slavi ovih dana 5. rođendan. Možete li nam napraviti osvrt na ovih pet godina?
Kada se pokušam sjetiti svega što smo napravili u proteklih pet godina, imam osjećaj da Addiko banka postoji znatno duže. Pionirski smo preduzeli neke korake u digitalnoj transformaciji, ali i generalno u načinu poslovanja, koji su danas postali standard u industriji, što mi je posebno drago. Uspjeli smo u relativno kratkom periodu transformisati Banku u fleksibilnu, modernu i organizaciju primarno fokusiranu na klijente i njihove potrebe. Klijenti to primijete i sa oduševljenjem prihvataju. Radimo i dalje vrlo aktivno u tom smjeru, a sve s ciljem da naši klijenti dobiju što kvalitetniju uslugu u što kraćem vremenu. S druge strane mi je posebno drago jer smo od Banke uspjeli napraviti radno okruženje u kojem zaposlenici sa zadovoljstvom dolaze na posao, a što nam pokazuju različite interne i eksterne ankete zadovoljstva zaposlenika. Ako uzmemo u obzir da kompaniju čine ljudi, onda je to je posebna vrijednost i jedan od naših najvećih uspjeha.
Koji su to projekti koje će Addiko provoditi u narednom periodu?
Iako je pandemija dosta usporila brojne procese, te u značajnoj mjeri promijenila prioritete u poslovanju, ipak smo i u ovu godinu ušli veoma aktivno kada su u pitanju brojni projekti. Mjeseci mukotrpnog rada rezultirali su nedavno puštenim mKreditom, koji omogućava klijentima da u svega nekoliko minuta apliciraju i dobiju kredit putem mobilnog telefona. Ova je usluga, zbog zakonskih ograničenja, trenutno dostupna korisnicima usluge Addiko Mobile, ali se nadam da ćemo uskoro biti u mogućnosti pokriti veći broj klijenata. Osim za fizička lica, i pravnim licima smo olakšali kreditni proces kroz unapređenja u okviru APIAN aplikacije, a aktivno radimo i na dodatnim unapređenjima. Trenutno radimo na nekoliko bitnih projekata, koji će omogućiti lakše i jednostavnije otvaranje računa za pravna lica, te skratiti vrijeme izrade i personalizacije debitnih i kreditnih kartica. Svi naši projekti su fokusirani na klijenta i kvalitetu usluge koji nudimo. Veoma nam je bitno da klijenti naše usluge dobiju u veoma kratkom roku, uz vrlo jednostavne procedure i bez previše komplikacija. To su postulati naše poslovne strategije na kojima kontinuirano radimo.
Koliko je pandemija utjecala na ekonomiju u BiH, ali i u svijetu?
Pandemija je snažno utjecala na svjetsku ekonomiju, učinivši gospodarski rast negativnim. Procjene su da je pad realnog BDP-a u BiH iznosio od minus 3 do minus 5 posto, što je težak udarac za ionako nerazvijenu ekonomiju. Ekonomija Bosne i Hercegovine je uspjela preživjeti period lockdowna koji se dešavao u drugom i trećem kvartalu 2020, ali naravno ne bez posljedica, kako se vidi i u negativnim makroekonomskim pokazateljima koji su pokazali pad bruto društvenog proizvoda (BDP) i rast nezaposlenosti. Posebno je bio pogođen turizam, te ugostiteljska djelatnost, a zbog pucanja lanaca opskrbe, negativne posljedice su imale i druge gospodarske grane. Bankarski sektor je nastojao podržati privredu odobrenjem olakšica u otplati, za koje su regulatorni okvir omogućile entitetske agencije za bankarstvo, kao i odobrenjem interventnih kredita za likvidnost. Vlade u BiH su omogućile i određenu podršku poduzećima u vidu stimulacija za period lockdowna u drugom kvartalu 2020, a osnovan je i Garantni fond čija je namjera omogućiti lakše i povoljnije financiranje kod komercijalnih banaka firmama pogođenih pandemijom. Pandemija je, vjerovatno nepovratno, promijenila poslovanje na način da je ubrzala digitalizaciju i prijenos dijela poslovanja kompanija na online platforme, a promijenjen je i način rada, gdje je i nakon lockdowna veću ulogu dobio rad od kuće.
Kako vidite postpandemijski oporavak kako u BiH tako i u regionu?
Očekivani rast realnog BDP-a u 2021. godini je oko 3 posto u BiH, a sličnu stopu rasta očekujemo i u narednoj, 2022. godini. Uz ove stope rasta, puni oporavak bh. ekonomije (dakle, povratak na razinu BDP-a iz predpandemijske 2019.) se očekuje u drugoj polovici 2022. Međutim, kako se pokazuje posljednjih mjeseci, taj oporavak ekonomije (u BiH i svijetu) od pandemije neće proći bez dodatnih izazova. Naime, stimulansi koje su svjetske vlade davale stanovništvu za vrijeme pandemije kada je potrošnja bila niža, povećali su potražnju za različitim robama i uslugama. To je, u kombinaciji sa još neoporavljenim opskrbnim lancima dostave robe i tranzicijom sa tradicionalnih na obnovljive izvore energije, izazvalo povećanu inflaciju, čiji smo svjedoci i u BiH. Postoji još dosta nesigurnosti i neslaganja oko toga da li je inflacija privremenog karaktera ili će potrajati duže, međutim, vjerovatno je da će predstavljati izazov u narednom periodu svim učesnicima ekonomskih procesa.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
