Direktorica Addiko banke
33

Sanela Pašić: Banke se suočavaju s problemom odlaska ljudi, moramo naći sistemsko rješenje

R. D.
Sanela Pašić
Sanela Pašić
Addiko banka se uspješno nosi s brojnim izazovima i bilježi odlične rezultate. Predsjednica uprave ove banke Sanela Pašić za naš portal govorila je o brojnim aktuelnim temama vezanim za Addiko banku, ali i cijeli bankarski sektor u našoj zemlji.

Iza nas je 2019. godina, kakva je ona bila za Addiko banku te, generalno, kako ocjenjujete stanje na našem bankarskom tržištu? Godinu iza nas smo ispratili zadovoljni napretkom ostvarenim u transformaciji našeg poslovanja, ali i poboljšanju poslovnih rezultata po svim osnovama. Naša strategija jasnog, jednostavnog i direktnog bankarstva omogućila nam je bolje tržišno pozicioniranje te snažniji fokus na potrošačko kreditiranje i podršku SME sektoru, naša dva ključna tržišna segmenta. U oba ova segmenta ostvarili smo odlične rezultate, znatno iznad tržišnog prosjeka. Godina koja je iza nas nama će ostati u pamćenju i po uspješnom izlasku naše grupacije na berzu u Beču i izlistavanju dionica, što je samo po sebi svojevrstan poduhvat. Ne postoji bolje priznanje za uspješnu transformaciju poslovanja i investitorima privlačnu poslovnu strategiju od kupovine udjela od strane grupe uglednih međunarodnih investitora koji vide potencijal koji Addiko posjeduje i priliku koju pruža dioničarima, privredi, klijentima i zaposlenicima.

Tokom 2019. smo se, kao i sve naše kolege iz bankarskog sektora u BiH, susretali s brojnim izazovima koji su se odražavali na naše poslovanje. Kroz Udruženje banaka BiH pokušali smo institucijama vlasti, ali i široj javnosti ukazati na najaktuelnije otvorene teme koji opterećuju bankarski sektor, a čijim bi rješenjem, osim banaka, korist imali i klijenti i privreda zemlje u cjelini. Te smo teme definisali u okviru "Bijele knjige bankarskog sektora", koju smo prezentirali krajem prošle godine. Spomenut ću samo neke od njih, poput neadekvatne regulative koja nam onemogućava snažniji zamah u digitalizaciji poslovanja, čime zaostajemo ne samo za EU tržištima, već i za tržištima u regionu i to je jedan od ključnih izazova s kojima se susrećemo. Osim toga, tu je i evidentna neefikasnost pravosudnog sistema koja znatno otežava poslovanje sektora, ali i privrede u cjelini.

Kakvi su planovi Addiko banke za 2020. godinu te koje novitete planirate za svoje klijente? Nastavit ćemo svakodnevno unapređivati naše usluge u svim segmentima poslovanja. U ovoj godini nam je fokus na unapređenju kartičnog poslovanja, sveobuhvatnog procesiranja i mreže. Krajem prošle godine lansirali smo na tržište novu kreditnu karticu po konceptu 3u1, koja objedinjuje različite načine otplate (revolving, charge ili na rate), što su pogodnosti koje klijentima omogućavaju efikansije korištenje bankarskih usluga i jasnije i direktnije bankarstvo. Godinu smo započeli velikom nagradnom igrom u kojoj ćemo najsretnije klijente odvesti u Kan na filmski festival i priuštiti im zaista nezaboravno životno iskustvo. Planiramo i nekoliko atraktivnih, do sada već poznatih, Red Wednesday akcija za naše klijente.

Koji su srednjoročni i dugoročni ciljevi Addiko banke?

Addiko banka u BiH se, prateći strategiju Addiko Grupe, pozicionira kao specijalizirana banka za potrošačko kreditiranje te mala i srednja poduzeća, kako bismo klijentima pružili bolje iskustvo u radu s bankom. Napravili smo značajne pomake u prošloj godini, a namjeravamo nastaviti u 2020. Želimo biti lider u digitalizaciji i digitalnom poslovanju. Nismo još uvijek stigli do tog cilja, ali snažno koračamo naprijed. U tom smo smjeru koncipirali naše dosadašnje aktivnosti, ali i sve buduće planove. Na nivou grupacije imamo razvijena kvalitetna digitalna rješenja u segmentu kredita te se nadamo da ćemo uspjeti implementirati ova rješenja i na bh. tržištu te našim klijentima omogućiti izuzetno brzu i efikasnu uslugu.

U ovom regionu inače, učešće prodaje kroz digitalne kanale se kreće oko 8%, dok je u Eurozoni to 43%, a razlog za to je što se u regionu digitalnim kanalima uglavnom klijentima omogućava usluga plaćanja, ali ne i kreditiranja. Kad bi postojale osnove u zakonskoj regulativi, naše tržište bi moglo značajno povećati učešće prodaje digitalnim kanalima. Smatramo da je ovo neophodno, jer u BiH sada imamo prisutne dvije generacije klijenata, tradicionalne, koji žele raditi kroz tradicionalnu mrežu poslovnica, i direktni kontakt s ljudima u banci i nove generacije koje žele ostvariti bankarskih odnos od kuće, iz ureda, s mobilnih aparata, a mi želimo zadovoljiti potrebe i jednih i drugih.

Bankarski sektor, kao i društvo u cjelini, vodi bitku s odlaskom stanovništva. Kako se vaša banka nosi s tim? Odlazak stanovništva je problem kojeg, kao društvo u cjelini gledano, u potpunosti nismo ni svjesni i čije su posljedice sigurno dalekosežne. Bankarski sektor, kao i u mnogim drugim stvarima, među prvima se suočava s ovim izazovom, ne toliko kroz gubljenje kadra, nego kroz odlazak sadašnjih i potencijalnih klijenata. Pokušavamo na nivou sektora, a u dijalogu s vlastima, pronaći zadovoljavajuće modalitete poslovanja kako bi se utjecaj odlaska stanovništva na bankarski sektor, ali i na privredu u cjelini, sveo na što prihvatljiviju mjeru. Problem postoji, ali ga trenutno rješavamo u hodu, individualnim pristupom, u skladu s trenutno raspoloživim mogućnostima. Naravno, vjerujem da ćemo se ovim pitanjem morati intenzivnije baviti ove godine, kako bismo našli neko sistemski prihvatljivo rješenje.

Opće je poznato da je ponuda novca trenutno mnogo veća od potražnje. Kakve su vaše prognoze, dokad će ovakvo stanje na tržištu opstati te kako se Addiko banka nosi s rekordno niskim cijenama kapitala?

Naše, ali i tržište regiona, pa i EU je prilično likvidno. Novca ima dosta, a cijena mu je veoma niska. To je s aspekta klijenata veoma dobro, jer im, uz snažnu konkurenciju na bh. tržištu, omogućava pristup vrlo povoljnim kreditnim sredstvima. S druge strane, s aspekta sektora, ali i privrede u cjelini, niske kamatne stope znače i manju profitabilnost sektora, što ga, uzimajući u obzir visoku kapitaliziranost, čini manje atraktivnim za ulaganje i pivlačenje stranih investicija. Situacija je takva već nekoliko godina, a neizvjesno je kada će doći do promjena. Centralne banke SAD-a i EU drže cijenu kapitala niskom još od perioda ekonomske krize, a s ciljem da privredi olakšaju ekonomski oporavak. Ekonomske procjene govore da će se ovo stanje zadržati i u 2020. godini. Ipak, bankarstvo nije industrija u kojoj će mala razlika u cijenama igrati ključnu ulogu u odabiru banke. Loše iskustvo traje duže od zadovoljstva "niskom cijenom". U takvom okruženju kvalitet usluge - praktičnost, brzina i efikasnost postaju sve važniji, što je ustvari specijalističko bankarstvo, područje u kojem se Addiko želi pozicionirati.

Šta bankarski sektor može učiniti da pomogne privrednom rastu zemlje te koliko utječe na kreiranje povoljnije klime za privređivanje? Bankarski sektor čini mnogo na poboljšanju životnih uslova u Bosni i Hercegovini i njenom privrednom rastu. Kroz podršku privredi pospješujemo rast proizvodnje i trgovine s jedne strane, a s druge strane, porast kreditiranja stanovništva podstiče potrošnju, što opet indirektno utječe na rast proizvodnje i na ekonomski rast. Mogli bismo učiniti i znatno više, ukoliko bi barem dio mjera identifikovanih u "Bijeloj knjizi" bio implementiran i problemi koje imamo uklonjeni.

Od početka ove godine ste na čelu Udruženja banaka. Radi se o udruženju koje zastupa bankarski sektor u BiH. Šta će biti vaši prioriteti dok ste na čelu ovog udruženja.
Imenovana sam početkom godine za predsjednicu Upravnog odbora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. I u prethodnom mandatu sam bila članica ovog odbora pa ovaj angažman predstalja svojevrstan kontinuitet. Već sam spomenula "Bijelu knjigu bankarskog sektora" koja je nastala po uzoru na "Bijelu knjigu stranih investitora", a koja sadrži preporuke za poboljšanje poslovnog ambijenta. U našem slučaju radi se o preporukama koje bi znatno unaprijedile bh. tržište i dovele nas vrlo blizu drugih, dosta razvijenijih zemalja u različitim oblastima bankarskog poslovanja i posljedičnoj podršci privredi i stanovništvu. Ja lično, ali i svi ostali članovi UO Udruženja banaka, te direktor udruženja, posvetit ćemo se u ovom mandatu primarno implementaciji što više predloženih mjera iz Bijele knjige, kako bismo na ovaj način unaprijedili poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini i pojednostavili poslovanje.

Vjerujem da ćemo dosta intenzivnije komunicirati i imati doprinos bankarskog sektora bh. društvu, s obzirom na to da su, nažalost, banke i sektor u cjelini najčešće u centru pažnje po nekim lošim temama, dok se one dobre, pozitivne priče vrlo često zanemaruju. Banke su veliki poslodavci koji svoju društvenu odgovornost ispoljavaju u zajednici kroz različite projekte, donacije i sponzorstva, naprimjer prošle smo godine pokrenuli projekt pošumljavanja s idejom da za svakog zaposlenika u sektoru posadimo barem po jedno drvo. Ovo nam se činilo kao vrlo prikladna ideja s obzirom na stepen zagađenja zraka, ali i generalno ekološke izazove s kojima se naša zemlja susreće. Nastavit ćemo i ove godine ovu inicijativu.