Vrijednost funte je 26. septembra bila rekordno niska, u odnosu na američki dolar, jer su investitori užurbano prodavali ovu valutu i državne obveznice usljed nepovjerenja prema ekonomskom planu nove premijerke Velike Britanije Liz Truss. Dio tog plana je namjera snižavanja porezne stope te rast zaduživanja države.
Zašto funta slabi
Funta je na jednoj od trgovina na azijskoj berzi iznosila malo više od jednog dolara, što je rekordno niska vrijednost od 1985. cijena petogodišnjih britanskih obveznica, preko kojih investitori omogućavaju novac državi, najniža je od 1991.
Prema ekonomskom planu koji je objavio britanski ministar finansija Kwasi Kwarteng, snižavanje porezne stope bit će najveće u posljednjih 50 godina. Podrazumijeva i snižavanje porezne stope za 45 posto na prihode više od 150.000 funti. Snižavanje poreza i namjera da se građanima subvencionira plaćanje energenata, koji su sve skuplji, značit će dodatno zaduživanje za 72 milijarde funti, i to u samo pola godine.
Kao i kod trgovine robe i usluga, vrijednost valuta je uslovljena principima ponude i potražnje - kada je potražnja za valutom velika, njena vrijednost raste i obrnuto.
Snižavanje vrijednosti funte ukazuje na to da su investitori zabrinuti zbog toga koliko je Velika Britanija sposobna da upravlja toliko visokim dugom, posebno zbog toga što rast kamatnih stopa zaduživanje čine mnogo skupljim.
Raphael Bostic iz američke Centralne banke (FED) je upozorio da je revizija porezne politike "istinski povećala neizvjesnost" i da je povećala rizik od globalne recesije.
"Povjerenje u britansku ekonomiju je trenutno nisko. Ekonomska politika nove premijerke za snižavanje porezne stope bogatima nije baš popularna, a postoji konsenzus da to neće biti stimulativno za ekonomiju", izjavio je ekonomista Pao-Lin Tien s Univerziteta George Washington.
Iako su nedavno predstavljeni planovi Velike Britanije bili pokretač snižavanja vrijednosti funte, ekonomisti smatraju da je povjerenje investitora u ekonomiju ove države i ranije bivalo sve manje zbog drugih događaja, kao što je Brexit.
"Funta već dugo pati zbog političkih odluka u Velikoj Britaniji. Pogođena je Brexitom i suočava se s mogućnosti drugog referenduma o nezavisnosti Škotske te potencijalnim trgovinskim ratom s Evropskom unijom zbog pitanja Sjeverne Irske", ukazao je ekonomista Alexander Tziamalis s Univerziteta Sheffield Hallam.
Šta Velika Britanija može uraditi da zaustavi pad vrijednosti funte
Osnovno sredstvo koje je dostupno da se podrži funta ili bilo koja druga valuta čija se vrijednost snižava, kao što je japanski jen, jeste da porastu kamatne stope kako bi se privukli strani investitori s boljim prinosima.
Guverner britanske Centralne banke Andrew Baiely je 26. septembra izjavio da neće oklijevati u podizanju kamatnih stopa ako to bude potrebno. Ekonomisti su poručivali da se hitno reaguje. Britanska Centralna banka je nedavno neplanirano povisila kamatne stope, a nakon toga je jedna funta iznosila 1,06 dolara. Britanska valuta je ranije imala neznatan rast vrijednosti u odnosu na dolar.
"Centralne banke Velike Britanije i Japana mogu povisiti kamatne stope, što su učinile Sjedinjene Američke Države. Ovo može biti korisno, ali ako investitori ne vide dovoljno agresivne mjere ovih banaka, a ne samo rast kamatnih stopa, to neće pomoći valuti. Problem kod naglog rasta kamatnih stopa jeste što će se time vjerovatno država gurnuti u recesiju, što niko ne želi", naglasio je Tien.
Vlade mogu direktno intervenisati kupovinom sopstvene valute kako bi podržale njenu vrijednost, iako se na to ne gleda blagonaklono te se time rizikuje s trgovinskim kaznama. Tien smatra da vlade ne bi trebale često intervenisati na deviznom tržištu.
Zašto je dolar tako snažan
Vrijednost dolara, koja od sredine prošle godine raste i prošli mjesec je najviša u odnosu na šest glavnih valuta, ima dva glavna pokretača.
Prvi je povjerenje u američku ekonomiju - rast vrijednosti valute ukazuje na to da postoji povjerenje u ekonomiju jedne zemlje. Ekonomija SAD-a se također bori s visokom inflacijom i slabim rastom, ali smatra se da je na snažnijim osnovama nego britanska ekonomija i ekonomija eurozone, za koje se smatra da su u recesiji.
"Dolar je uvijek bio sigurno utočište za investitore, jer SAD imaju jaku i veliku ekonomiju. Tako da kada postoji globalna neizvjesnost, uvijek je sigurno imati dolar, jer dobro održava vrijednost. Dakle, rat u Ukrajini, ekonomski i politički problemi u Evropi, visoka inflacija i drugi problemi su uslovi usljed kojih nije iznenađujuće to što se investitori okreću dolaru", rekao je Tien.
Marc Chandler, glavni tržišni strateg u finansijskoj konsultantskoj kući Bannokburn Global Forex, mišljenja je da su SAD sigurna luka za investitore čak i uprkos tome što su imale negativan rast u posljednja dva kvartala.
"Najveći američki konkurenti su sami sebi pucali u nogu. Tu prije svega mislim na rusku invaziju na Ukrajinu i kinesku politiku 'nula zaraženih koronavirusom', koja je poremetila ekonomski rast. Američki saveznici su u velikoj borbi. Japan je država G10 koja nije povisila kamatne stope. Evropa je na ivici recesije, a nova britanska vlada je inicirala razgovore o reakciji na krizu fiskalnim stimulansima kojima će se povećati deficit tekućeg računa", istakao je Chandler.
Drugi pokretač dolara je rast kamatnih stopa u SAD-u, čime se pokušava ukrotiti inflacija. S obzirom na to da deponenti američkih banaka imaju koristi od viših kamatnih stopa, investitori su dodatno ohrabreni da druge valute zamijene za dolar te mu time podižu cijenu.
"Naravno da su centralne banke drugih država, poput Velike Britanije, podizale kamatne stope, a to se namjerava učiniti u eurozoni. No, to ne čine tako agresivno kao SAD. Japan u međuvremenu to uopće ne radi, tako da to za posljedicu ima veću potražnju za dolarom u inostranstvu", obrazložio je Tziamalis.
Ko su pobjednici i gubitnici
Za američke potrošače jači dolar znači jeftiniju uvoznu robu i pristupačniji odmor u inostranstvu. Situacija za sve ostale je manje ružičasta. Ne samo da vredniji dolar znači skuplji uvoz iz SAD-a i skuplje putovanje u ovu državu, već znači i pogoršanje inflacije u drugim zemljama.
Naftom i drugim potrepštinama, kao što su metal i drvo, obično se trguje u dolaru, što povećava njihovu cijenu u lokalnoj valuti. Više cijene energenata podrazumijevaju i to da su više cijene ostalih dobara.
"Izuzetak su SAD, u kojima snažan dolar znači jeftiniji uvoz dobara široke potrošnje i to bi moglo pomoći da se ublaži inflacija. Posljedica toga jeste da će se mnoge države boriti da pronađu način kako da povise vrijednost domaće valute, a što je potrebno za servisiranje dugova", kazao je Tziamalis.
Prema njegovim riječima, ostale države će morati da više oporezuju, plasiraju više novca ili da se više zadužuju. Međutim, kako je napomenuo, to bi moglo uzrokovati duboku recesiju, hiperinflaciju, krizu državnog duga ili da se sve to desi istovremeno, piše Al Jazeera.
