Sparkasse Bank, kao dio austrijske grupacije sa tradicijom poslovanja od 200 godina, ostat će stabilan partner privredi BiH

Ovaj renomirani risk menadžer za Klix.ba govori o tome kako će nova uprava nastaviti uspješan razvojni put banke oslanjajući se na 200-godišnju tradiciju austrijske matične grupe, kao i prijedlozima rješenja za bankarstvo i privredu BiH u uslovima pandemije Covida-19.

Banke su sa primjenom moratorija odigrale ključnu ulogu u ublažavanju prvog i najvećeg udara pandemije na likvidnost građana i ekonomije u 2020. Kako se to odražava na poslovanje banaka?

Prema navodima Agencije za bankarstvo FBiH, banke su u 2020. godini primjenile oko 60.000 olakšica na otplatu kredita u iznosu od oko jedne milijarde KM. Dakle, neupitno je da su banke, u okvirima koje su vrlo brzo i adekvatno uspostavile entitetske agencije za bankarstvo, bitno pomogle građanima i ekonomiji Bosne i Hercegovine da prevaziđu prvi udar ove krize neviđenih razmjera. Naravno da se to negativno odrazilo na kamatonosne prihode i troškove kreditnih rizika, što je, prema preliminarnim podacima, proizvelo značajan pad profitabilnosti banaka od 36%. Istovremeno, kreditna aktivnost je pala za dva posto u prošloj, a u ovoj godini banke nastavljaju dijeliti teret aktuelne situacije sa svojim klijentima. Sada vrijedi pronalaziti adekvatna rješenja za sve one klijente koji će trebati podršku i nakon isteka moratorija, a pri tome održati udio nekvalitetnih kredita i stabilnost sektora na visokom nivou. Budući da je bruto domaći proizvod Eurozone, u kojoj se nalaze naši glavni vanjskotrgovinski partneri, u prošloj godini doživio pad preko 7 posto, izvjesno je će ova godina donijeti brojne izazove. Zbog toga je izrazito važno da su banke uspijele održati srednjoročnu stabilnost i likvidnost, ali i da su spremne nadalje prilogađavati svoje poslovne modele potrebama tržišta, kako su to dokazale i u prethodnoj godini.

Hoće li banke svoje gubitke kompenzirati povećanjem kamata na kredite, smanjenjem na oročenu štednju ili poskupljenjem usluga?

Prosječne kamatne stope u BiH su proteklih godina kontinuirano padale i dosegle dosta nizak nivo. Stoga, ključno pitanje za bh. ekonomiju nije da li će cijena kapitala rasti, a trenutno ne postoje naznake za to, nego koliko dugo će banke u uslovima globalne monetarne politike niskih kamatnih stopa moći apsorbovati rastuće rizike kreditiranja i kako će se to konačno odraziti na ukupnu kreditnu aktivnost koja je neophodna za stimulisanje poslovnog ciklusa.

Kada govorimo o kreditirnju, koliko će se bh. privreda moći osloniti na podršku banaka?

Nesumnjivo je da se ograničenja za ponudu kreditnog novca od strane banaka povećavaju iz niza razloga - od realnog povećanja rizika kreditiranja na tržištu usljed usporenja privrede i pogoršanja boniteta kompanija kao posljedice pandemije Covida-19, do lošeg kreditnog rejtinga države koji negativno utiče na investicijsku klimu i nedostatan nivo akvizicija i direktnih stranih investicija koje kreiraju kreditnu potražnju. Ukratko, prostor za jači kreditni rast je ograničen, ali bankarski sektor kao takav ima dobru stabilnu poziciju, snažne metodološke okvire za upravljanje rizicima i kapacitiranost da nastavi podržavati sve dobre projekte u privredi. Međutim, nivo potražnje i posljedično ponude kreditnog novca koji će stimulisati poslovni ciklus u zemlji se ne može riješiti samo jačanjem bankarskog sistema. Trenutna situacija nam ''piše'' neke nove lekcije sa kojima moramo naučiti živjeti u budućnosti.

Kompanije u realnom sektoru će morati prilagođavati svoje strategije i modele poslovanja - kreativno poduzetništvo i inovacije, digitalni vidovi komunikacije i razvoj drugačijih distributivnih kanala, izvor su otvaranja novih radnih mjesta. Znanje, poduzetničke i menadžerske sposobnosti, kao i dubinske restrukture načina vođenja kompanija, će imati veoma važnu ulogu u procjeni rizika i odlukama banaka da finansijski podrže određene projekte. I konačno, poslovni ambijent u BiH se mora mijenjati kako bi pratio nove oblike poslovanja, uz daleko veću odgovornost kreatora ekonomskih politika.

Kako će Sparkasse Bank odgovoriti na izazove 2021. i podržati svoje klijente kroz kreditnu ponudu?

Mi u Sparkasse Bank smatramo da čak i ovi uslovi poslovanja mogu predstavljati priliku za kreiranje jednog novog, kreativnijeg poslovnog okruženja i poduzetništva, ne samo za nas kao finansijsku instituciju, nego i naše klijente. U prošloj godini kada je ukupno kreditiranje na tržištu palo za dva posto, mi smo uspjeli ostvariti rast kredita od 6 posto i plasirati 600 miliona KM kreditnog novca. Sigurno je da ćemo i u ovoj godini ostati vrlo kreditno aktivni, kako kroz svoju redovnu ponudu, tako i niz kreditnih ili kreditno-garantnih linija sa partnerima poput Razvojne banke Federacije BiH, EBRD-om i Evropskim investicionim fondom, a primarno sa ciljem osnaživanja malog i srednjeg biznisa kao glavnog generatora oporavka ekonomije od pandemijske krize. Ovo je standardni vid podrške koja se podrazumijeva i očekuje od banke sa našom kapitalnom snagom i visokim nivoom stabilnosti. Međutim, mi želimo ići korak dalje, jer pandemija je promijenila sliku svijeta - standardni pristupi i modeli poslovanja naprosto više neće biti dovoljni. Pod tim podrazumijevamo prije svega jaču sinergiju sa našim klijentima u realnom sektoru gdje ne želimo samo plasirati kredite, nego davati aktivnu podršku da bolje sagledaju i upravljaju poslovnim rizicima, da im omogućimo da se povezuju sa drugim dobavljačima, kupcima i potencijalnim strateškim partnerima koji su klijenti naše velike Grupacije i da kroz promjenu poslovnog modela kreiraju dodatnu investicionu aktivnost i na taj način neutrališu pogoršanje boniteta, kao jednog od najizraženijih ograničavajućih faktora za snažniju finansijsku podršku.

Kažete da je za vašu kreditnu podršku ključna stabilnost, a koju često ističete i kao glavnu konkurentsku prednost Sparkasse Banke. Jasno je da je stabilnost banaka važna za svaku ekonomiju, ali šta to konkretno znači za njene klijente?

Nama je izrazito bitno da našim klijentima približimo važnost kategorije stabilnosti. Ona se često povezuje samo sa sposobnošću banke da obezbijedi sigurnost depozita koje joj klijenti povjeravaju. To jeste njena glavna i izvorna uloga, ali stabilnost je isto toliko važna i za kontinuitet kreditiranja. Samo stabilna banka može apsorbovati finansijske šokove u periodima recesije, i nastaviti davati podršku građanima i ekonomiji svojom ponudom kreditnog novca.

Mi smo tu stabilnost gradili godinama kroz adekvatno upravljanje kreditnim rizicima, kroz odgovornu kreditnu politiku i jedan savjetodavan, a ne isključivo prodajni pristup klijentima, stavljajući dugoročnu viziju i razvoj ispred kratkoročnog rasta i dobiti. Zato danas možemo biti pouzdan partner našim depozitarima i vlasnicima, ali i aktivan kreditor u isto vrijeme.

Ovaj koncept odgovornog bankarstva je utemeljen u našoj austrijskoj matičnoj grupaciji još prije 200 godina, kada je osnovana prva Sparkasse, odnosno štedionica i za socijalno ugrožene grupe stanovništva. Na ovom konceptu izrasla je jedna od vodećih evropskih bankarskih grupacija Erste i Steiermärkische Sparkasse, i mi ga imamo privilegiju predstavljati ovdje u BiH.

Rekli ste šta moraju uraditi banke, a šta realni sektor da bi BiH mogla ući u novi investicioni ciklus nakon pandemije Covid-19. Koja rješenja bi trebala obezbijediti država?

Prema makroekonomskim analizama Erste Group, ekonomija BiH je u prošloj godini bilježila pad od 4 posto, a u ovoj se projecira oporavak na oko 3 posto. Krenemo li od hipoteze da 1 posto pada BDP-a kreira cca. 2 posto siromaštva u jednoj zemlji, vrlo je jasno da negativni efekti pandemije u maloj ekonomiji poput naše mogu imati velike razmjere. Ni najveći napori na strani banaka i realnog sektora tu neće biti dovoljni. Neophodno je kreiranje boljeg poslovnog ambijenta od strane države, koja aktivnom ekonomskom politikom treba stimulisati domaću poljoprivredu i turizam, otvoriti javne radove i jačati zdravstveni sistem. Nadalje, zbog objektivno limitiranih učinaka monetarne politike u BiH, ključnu ulogu će igrati fiskalna politika. Tu država treba preuzeti vodeću ulogu u restrukturiranju bilansnih pozicija i konsolidacije dugova strateških kompanija i industrija privatnog sektora, a jedno od rješenja može biti i realokacija resursa ka profitabilnijim industrijama koje generišu dodatna radna mjesta u okviru realnog sektora, što može bitno uticati na smanjenje kreditnih rizika, stimulisanje kreditne aktivnosti i konačno povećanje BDP-a. Sve ovo zajedno može doprinjeti adekvatnijem odgovoru BH ekonomije na izazove eventualnog novog recesionog šoka ili usporavanja svjetske ekonomije.