Ovo je priča o OREA-i, platformi koja okuplja kreativce i domaće rukotvorine plasira u svijet
Iza OREA Bazara stoji mali tim od troje ljudi koji čine Amra Džeko, Senita Slipac i Kerim Kalamujić.
S jednom od osnivačica, Senitom, smo razgovarali o tome kako se rodila ideja OREA Bazara, koji su bili prvi koraci, koliko kreativaca ona objedinjuje te kakvi su planovi u budućnosti.
Kako je nastala ideja o OREA-i
Senita Slipac je 18 godina živjela u Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom vremena kada bi povremeno posjećivala BiH, birala je i kupovala domaće proizvode. Odmah po povratku u SAD, nailazila je brojne upite o tim stvarima koje je kupovala u svojoj domovini. To je nju i njenog supruga Kerima nagnalo na razmišljanje kako i drugim ljudima van naše zemlje približiti naše proizvode, omogućiti im kupovinu, a samim tim I pomoći razvoju malih brendova I osnažiti ekonomiju.
"Kad god bih došla u BiH, kupovala bih domaće proizvode jer su zaista kvalitetni. Njih bih nosila potom u SAD-u i uvijek su ljudi bili oduševljeni tim stvarima i proizvodima. Isti slučaj bio je i kod Amre koja oduvijek maksimalno promovisala naše proizvode vani. I ona je također te stvari nosila za Ameriku ili Italiju, gdje god bi išla. Onda smo shvatile da tu ima potencijala da napravimo biznis koji pravi "impact" i koji bi doprinio povezivanju žena, osnaživanju ekonomije, ali samim tim širenju na vanjska tržišta", ističe na početku razgovora Slipac.
"Tako smo došli do ideje da napravimo platformu ali tako da prvo bude regionalnog karaktera pa da se zatim širi na evropsko I druga tržišta. Naravno, naišli smo na brojne prepreke u početku kao što su zakonska regulative, bankovna ograničenja što nas je spriječilo da odmah počnemo na regionalnom tržištu već smo se fokusirali samo na prostor BiH. I tako već četiri godine razvijamo domaću zajednicu kreativaca I trudimo se da poboljšamo njihovo poslovanje”, naglašava Slipac.
Ručno izrađeni proizvodi su kvalitetni i dugoročni
Očekivano, ljudi u BiH su u početku bili skeptični po pitanju domaćih proizvoda. Od najranijih vremena su naše nene i mame svojim rukama izrađivale proizvode, a danas je asortiman koji domaća radinost nudi mnogo širi.
"Kada pričamo o ručno izrađenim proizvodima, bar u BiH , i dalje veliki broj ljudi ne zna da je to nešto što je kvalitetno, unikatno, dugoročno, nešto što traje više sezona", kaže naša sagovornica.
Dodaje nadalje da je jedna od olakšica postojanja ovakve platforme, sa ovom vrstom asortimana koju nudi, jeste ta što vrlo brzo možete doći na ideju šta nekome kupiti.
"Vjerovali smo u ideju od početka, vjerujemo da ona može biti uspješna samo ako bude šira, ne samo u BiH. Ali mora imati notu lokalnog usvajanja i da, kada kupac dođe na platformu, može se povezati sa lokalnim proizvođačima i prodavcima", priča nam Slipac i kaže da se u današnjem svijetu, kada online kupovina uzima primat, kupci žele povezati s prodavcima - žele znati odakle dolazi proizvod. Upravo je to ono što OREA nudi.
"Kupci se žele povezati sa prodavcima, žele znati odakle dolazi neki proizvod, ko je proizvođač, da li jedna žena stoji iza tog proizvoda, da li je to porodica i mi želimo da to stvorimo na OREI A isto tako, kreativci, kako ih mi zovemo, žele da njihova priča bude unikatna", ističe ona.
Danas, nakon više od četiri godine koliko OREA postoji, na platformi postoji više od 10 hiljada proizvode koje nudi 167 bh. brendova.
"Trenutno je na OREI prisutno 167 brendova i trgovina. Skoro 10 hiljada proizvoda. Također, imamo veliki broj zahtjeva na čekanju i onih koji, nažalost, nisu uspjeli ispuniti sve uslove za ulazak na našu platformu", govori Slipac.
Širenje na regionalno tržište
Održavanje jednog start up-a kakav je OREA je veoma zahtjevno. Pogotovo, kako kaže Slipac, iz razloga što ovakva vrsta biznisa u našoj zemlji nije toliko prisutna i popularna - koliko, recimo u Srbiji ili Hrvatskoj.
Kako bi OREA još više zaživila, kako bi svijetu bili dostupni domaći proizvodi s Balkana, od idućeg mjeseca ona stupa na hrvatsko tržište.
"Kroz investiciju sa Fill rouge Capitalom, koja pomaže malim i start up biznisima, OREA od 1. novembra nastupa na hrvatskom tržištu. Cilj nam je da kreativce iz Hrvatske povežemo s svjetskim tržištem i da njihovo stvaranje bude dostupno svima", ističe Senita Slipac, jedna od osnivačica OREA-e.
Da bi se kupci bolje upoznali sa asortimanom koji OREA nudi, svake godine se organizuju art marketi, tzv. "Orea bazar. Kupci se na bazaru mogu upoznati sa proizvođačima, bolje upoznati sa proizvodima, kvalitetom i sl.
Ove godine je ljetni OREA bazar organizovan u bašti Zemaljskog muzeja, a jesenji će biti organizovan vrlo brzo - 30. oktobra u Bosanskom kulturnom centru (BKC). Ono što je važno napomenuti jeste to da, osim što OREA pomaže malim biznisima i ostvarivanju ekonomije, sa sobom nosi i jednu humanitarnu ulogu. Sve ulaznice od OREA bazara, kao i pet posto prihoda od prodaje "kreativaca", ide Roditeljskoj kući.
