Statističar Ola Rosling u Sarajevu: BiH je danas razvijena kao što je Švedska bila 1950. godine

Tu knjigu je američki biznismen i osnivač kompanije Microsoft Bill Gates besplatno dijelio svojim studentima i poručio im da je to literatura koju svi trebaju pročitati.

Ljudi na svijet i dešavanja u njemu gledaju negativno

U razgovoru za Klix.ba, Rosling je naveo kako ta knjiga zapravo nije akademski napisana, već na osnovu iskustava i činjenica što zapravo svima koristi. Pojasnio je da danas ljudi generalno na svijet i dešavanja u njemu gledaju negativno i da smatraju da se situacija svakodnevno pogoršava.

"Ljudi imaju mnogo informacija o lokalnim zajednicama u kojima žive i razvijaju se u skladu s njom i to je uredu. Međutim, mnogi od njih nisu obišli cijeli svijet i informacijama mogu raspolagati samo 'iz druge ruke', a to su najčešće mediji. Tako se razvija negativno mišljenje koje postaje univerzalno i to nije samo na Balkanu i Švedskoj već širom svijeta. Dakle, problem je u ljudskim glavama jer tako mi funkcionišemo", pojasnio je.

Rosling je naglasio da se negativna mišljenja grade zbog toga što se u velikoj mjeri potenciraju loše priče na vijestima i fotografijama, a riječ je prije svega u stavljanju žrtava u prvi plan, prirodnih katastrofa, ratova, nezaposlenosti ili bankrota kompanija, međutim, dodao je da je bitno da ljudi sagledaju širu sliku stvarnosti i bave se činjenicama.

Rosling putem kvizova nastoji javnosti prezentovati činjenice

"S obzirom na to sve često istražujem i bavim se mjerenjima te tako na svakom mom javnom podučavanju nastojim javnosti približiti činjenice kroz neku vrstu kviza. Pitam činjenice i nudim odgovore na koje publika odgovara, odnosno, odabere onaj za koji smatra da je tačan. Uglavnom riječ je o statistici kojom pokušavam približiti ljudima pouzdane podatke koji su stručnjaci potvrdili i koji su tačni i kao takvi globalno prihvaćeni", naveo je Rosling.

Naš sagovornik je pojasnio da su upravo drugi dio istraživanja odgovori koji se javnosti nude te oni tako mogu birati da odgovore na A, B ili C. Dodao je da su pitanja globalnog karaktera te da se dotiču svih ljudi.

"Jedno od najpopularnijih pitanja današnjice jeste koliko je djece u svijetu vakcinisano. Tačan odgovor je 80 posto jer su tako stručnjaci utvrdili, međutim, većina ispitanika je odgovorila 20 posto, što je zapravo pogrešno da se u modernom svijetu u kojem živimo na takav način razmišlja. Međutim, upravo se tu srećemo sa problemom o kojem sam govorio, a to je ustaljeno mišljenje i nedostatak pravih informacija", naglasio je.

Ta ustaljena, ali i u velikoj mjeri pogrešna mišljenja, kako ih naziva Rosling, česta su pojava pogotovo kod mladih koja po rođenju saznaju da je svijet pogrešno mjesto u kojem se ništa ne može popraviti već samo dodatno pogoršati.

"Gotovo je nemoguće promijeniti već formirano mišljenje pogotovo kod omladine i to je ono što uzimam u obzir prilikom našeg podučavanja. Potrebno je da im se drugačije pristupa i da budemo 'otvoreniji' prema njima. Prema nekom šablonu je zamišljeno da su djeca kriva za sve u životu, ali oni su uvijek spremni učiti. Međutim, zbog već zacrtanih mišljenja mi imamo ovakav svijet. Nije bitno da li pripadate ljevici ili desnici kada je riječ o politici to je sve isto", naveo je Rosling.

Mnogi smatraju da je svijet podijeljen i da postoji velika razlika između siromaštva i bogatstva

Rosling je ispričao da ljudi smatraju svijet lošim mjestom za život, kao i to da je podijeljen zbog čega postoje velike razlike između siromaštva i bogatstva. Naglasio je da su i te tvrdnje generalizovane te da je taj odnos zapravo relativan i zavisi od običaja i brojnih kultura širom svijeta.

"Blizu 75 posto ljudi živi u zemljama srednjeg dohotka, dok u Švedskoj naprimjer mnogi ne znaju ni šta to znači jer se nisu susretali s tim drugačijim načinima života iako su daleko od siromašnog. Tako im je neshvatljivo da neko na posao ide mopedom ili biciklom jer u Švedskoj se za to koristi auto, a sve ispod toga se smatra lošim standardom. Međutim, ovdje je veoma bitan tempo kojim se određena država razvija, a osim toga što takve procese određene države posmatraju kroz prizmu siromaštva bilo bi korisnije da se ne uočavaju razlike već da se investira i sklapaju partnerstva", naveo je.

Naglasio je kako se svijet konstantno mijenja i samim tim sve pojave u njemu poprimaju drugačiji karakter što samim tim uslovljava veći nivo prave edukacije bazirane na činjenicama. Kao još jedan od neshvatljivih većih problema jesu upravo demografska kretanja i zablude o broju stanovnika širom svijeta.

Prema posljednjim podacima brojke su ravnomjerno raspoređene i Rosling je istakao kako u Americi, Africi i Evropi živi po milijardu ljudi, a u Aziji četiri milijarde. Prilikom predavanja uočio je kako su mnogi neupućeno smatrali da je taj broj najveći u Africi, a sve zbog netačnog nagađanja i prejudiciranja budućnosti.

"Kada govorimo o demografiji, situacija je znatno drugačija nego prije pogotovo zbog toga što treba uzeti u obzir različite sociološke aspekte, finansijske mogućnosti, ali i načela brojnih kultura, a sve to utječe na to koliki broj djece određena porodica planira. Također, shvatanja se mijenjaju i ljudi sve više razmišljaju o egzistenciji što zapravo utječe na dalji demografski rast. Ipak, bitno je istaći da na demografiju niko ne može utjecati, pa čak ni brojna pitanja društva koliko zapravo stanovništva određeno područje može podnijeti", ispričao nam je Rosling.

Vjeruje da je svijet mnogo bolje mjesto nego što to zamišlja većina i da upravo zbog velike količine negativnosti ljudi ne iznalaze rješenja za pravljenjem boljeg životnog ambijenta. Uporedio je i Bosnu i Hetcegovinu sa njemu najbližom Švedskom, ali i ostatkom svijeta te je naveo kako je naša država trenutno razvijena kao Švedska 1950.godine.

Od 1999. godine Rosling je bio na čelu razvoja softvera Trendalyzer kojeg je Google otkupio 2007. godine. Tako su u ovoj kompaniji uveli grafikon u pokretu (Motion Chart) koji je zapravo dio Google-ovih proračunskih tabela. Na taj način je uveo demokratizovani pristup javnim statističkim podacima razvivši infrastrukturu neophodnu za stavljanje statističkih podataka u rezultati pretrage na Google-u. U 2011. godini on i njegova supruga Anna vraćaju se u Gapminder kako bi razvili besplatne nastavne materijale za izgradnju mišljenja zasnovanog na činjenicama.

"Na taj način i 'provjeravamo' znanje javnosti o mnogim temama na globalnom nivou i trudimo se na jedan interesantan način putem kvizova iznijeti činjenice i naučiti ih njima. Veoma je bitno da se i mediji na takav način uključe i umjesto selektivnog odabira informacija koje su čitane odabiru činjenice i plasiraju ih javnosti. Ja ne krivim medije oni rade svoj posao jer udovoljavaju svojoj publici, a današnja publika voli loše vijesti", zaključio je Rosling na kraju razgovora.