Svaka druga cigareta u BiH je ilegalna, šverceri za godinu zaradili 400 miliona KM
Očekivalo se da u što skorijem roku, nakon zvaničnog usvajanja na sjednici Upravnog odbora UIO zakonske izmjene budu proslijeđene Vijeću ministara BiH na usvajanje, a potom i u Parlament BiH radi davanja konačnog zelenog svjetla.
Razlog: enormni porast crnog tržišta cigareta u našoj zemlji, analogno tome, drastično smanjenje legalnog tržišta, a što rezultira ogromnim gubicima za državu koji se mjere u stotinama miliona KM na godišnjem nivou.
No, ovaj akt ubrzo je postao ''žrtva'' procedura u našoj državi pa ga je tako Vijeće ministara BiH tek usvojilo u decembru 2018., Kolegij Predstavničkog doma razmatrao tek sredinom januara ove godine, a zbog nemogućnosti političkih stranaka da nakon općih izbora formiraju parlamentarnu većinu sjednica Predstavničkog doma na kojoj bi se izmjene ovog zakona trebale razmatrati još nije ni zakazana.
Dok političke elite otezaju sa implementiranjem izbornih rezultata u Parlamentu BiH te dok se, čak šest mjeseci od izbora, čeka usvajanje prvih zakona na državnom nivou, u BiH se, u međuvremenu, svaka druga kupljena cigareta može smatrati ilegalnom! Švercane cigarete dostupne su čak i u legalnim prodavnicama, a na ilegalnom tržištu pojavilo se preko 100 vrsta nelegalnih proizvoda.
Oko 185 miliona kutija cigareta se konzumira iz ilegalnih tokova. Godišnje država gubi minimalno preko pola milijarde KM budžetskih prihoda, a privrednici preko 110 miliona KM prihoda. Godišnje se oko 400 miliona KM zarade švercera seli u ilegalu finansirajući razne kriminalne grupe.
Godišnji gubici od 500 miliona KM zbog rasta crnog trišta cigareta, primjerice, koštaju BiH izgradnje 30 kilometara autoputa. Nadalje, šverceri su u protekle tri godine zaradili dovoljno za izgradnju jedne termoelektrane budući da analize pokazuju da je u tom periodu nepovratno izgubljen novac prodajom nelegalnih cigareta za izgradnju jedne termoelektrane kapaciteta Termoelektrane Banovići čija cijena iznosi 993 miliona KM.
I dok vlast odugovlači sa usvajanjem navedenih zakonskih izmjena, propušta se prilika da se boljom kontrolom nelegalne trgovine povećaju državni prihodi koji bi građanima značili bolje uslove života, od manjih poreza, većih plata i penzija do izgradnje nužnih infrastrukturnih projekata.