Trezorsko poslovanje PIO-a je prihvatljivo, ali se postavlja pitanje održivosti poreskog sistema
Članom 130. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je uvođenje trezorskog poslovanja Federalnog zakona za PIO. Finansijsko poslovanje nosilaca osiguranja putem jedinstvenog računa Trezora FBiH, prema zakonu koji je stupio na snagu 1. marta 2018. godine, treba uspostaviti do 1. januara 2020. godine.
Preduslovi podrazumijevaju najkasnije do kraja septembra ove godine identificirati imovinu, potraživanja i obaveze. Vlada FBiH je najavila da će se u tekstu zakona o izvršavanju budžeta FBiH, u dijelu koji se odnosi na prioritete izvršavanja budžeta, eksplicitno navesti i isplata penzija kao drugi prioritet u plaćanju, odmah nakon servisiranja unutrašnjeg i vanjskog duga.
"Na taj način se garantuje stabilnost penzija i eventualni nedostatak sredstava od doprinosa namiruje se iz budžeta, tako da su penzije zaštićene. Mi sada imamo vrlo pozitivne trendove, imamo kvalitetnu naplatu doprinosa, ali u nekom periodu za godinu-dvije može se desiti problem i mi ga na taj način unaprijed želimo riješiti", kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača objasnivši da je to kvalitetan način kako bi se riješio problem eventualnog deficita u PIO-u.
Sistem u (ne)ravnoteži
Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, objašnjava za Klix.ba da su države najčešće pribjegavale trezorskom načinu poslovanja kada penzioni sistem nije u ravnoteži.
"U principu se na trezorski način poslovanja prelazi kad se pojavljuju finansijski problemi pa prihodi ne mogu zadovoljiti nivo dostignutih penzija. U zemljama nastalim raspadom SFR Jugoslavije samo je Slovenija van trezora, svi ostali koriste sistem koji mi uvodimo", kazao je on.
Napominje da to znači da država ne može osigurati provedbu Zakona o doprinosima.
"Doprinosi su namjenska sredstva za isplatu penzija. Ako država ili entitet mogu imati novca od poreza da namire nedostatak doprinosa, onda bi trebalo da mogu namiriti potreban novac i iz doprinosa. U principu, ne miješa se voda i ulje, ali nije smak svijeta ako se pomiješa", rekao je Krnjić.
Ipak, navodi da trezorsko cirkuliranje sredstava namijenjenih za isplatu penzija ne mora značiti nikakav dodatni poremećaj ili problem.
"Umjesto da dajemo nalog banci direktno, davat ćemo nalog trezoru. U osnovi ne mora to biti problem ako se zna tim raditi. Vidjet ćemo kako će to finansirati. Prihodi i doprinosi su dovoljni za isplatu penzija. Donošenjem novog zakona smo poredali stvari kako treba. Penzije će nastaviti rasti, a mi smo stabilni. Situacija je sasvim uredu. Ne mislim da će doći do nekih negativnih tendencija", ocijenio je Krnjić.
Dodao je da Federalni zavod PIO nema potrebu da pozajmljuje novac od banaka ili pošte.
"Ovog mjeseca će nam faliti otprilike 10 miliona. Mi smo sišli sa deficitom sa 225 miliona KM na 10 miliona KM, što praktično nije nikakav problem. Prihodi su dovoljni da ne moramo koristiti ni kredite, niti bilo šta drugo", zaključio je direktor Federalnog zavoda PIO Zijad Krnjić.
Upitna održivost poreznog sistema
Ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan smatra da je uopšteno gledajući pozitivno što će Federalni zavod PIO preći na finansijsko poslovanje putem Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.
"Potreban je red u penzionom sistemu, a jedan od načina uvođenja reda je i prelazak na trezorsko poslovanje. Kad sve to dođe na jedno mjesto i ubaci se u registar, bit će jednostavnije pratiti kretanja. Nama je to potrebno zato što se slabo pune penzioni fondovi i zato što je sve veći teret. Ljudi odlaze, a stanovništvu koje ostaje povećava se prosječna starost. Fond će imati problema i treba na svaki način nastojati da se uvede što više reda, da se barem kroz efikasnost i kroz smanjenje troškova nešto postigne. Ni to neće biti dovoljno jer treba temeljitije raditi reforme koje nažalost nisu na vidiku. Nema ni vlasti, a kamoli reforme", kazao je Domljan za Klix.ba.
Upitan šta će se desiti ukoliko dođe do opadanja sredstava prikupljenih od poreza, Domljan odgovara da se Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Porezna uprava FBiH hvale da prihodi stalno rastu.
"Postavlja se pitanje koliko je to održivo. Uočljive su kozmetičke promjene vezane za poreski sistem, ali nedostaju temeljite promjene. Umjesto da se mala preduzeća prevedu na sistem naplaćene realizacije, država sebe stavlja u prvi plan pa poduzetniku šta ostane. Ako poduzetnik ne naplati svoje, onda neće moći ni država. Potrebno je dugoročnije gledati", zaključio je profesor Vjekoslav Domljan.
