Trgovci u BiH "prikriveno" prodaju reklamne kese, novčane sankcije različite po entitetima
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUIP) su naveli kako se u članu 17. Zakona o zaštiti potrošača BiH prodaja omota (kesica, posebnog papira i dr.) koji ima logotip i/ili naziv proizvođača i trgovca ne smije naplaćivati potrošačima prilikom kupovine.
Međutim, u Federaciji BiH skoro nijedan trgovac ne stavlja logo ili naziv kompanije na plastične vrećice, već samo boje prepoznatljive za kompaniju te se to ne može sankcionisati. Tako su federalnim tržišnim inspektorima "ruke vezane" kada je riječ o naplati, jer na taj način trgovci nastoje "prikriveno" prodavati reklamne kese.
U 2019. godini federalni tržišni inspektori su izvršili 358 pregleda prilikom kojih je izdato 508 prekršajnih naloga u iznosu od 823.900 KM.
"Doneseno je 68 upravnih mjera - rješenja o otklanjanju nedostataka. Najveći broj izrečenih mjera se odnosi na nepropisno deklarisanje proizvoda i predstavke građana koje su u najvećoj mjeri vezane za reklamacije proizvoda i usluga. FUIP nije zaprimio nijednu predstavku građana vezanu za prodaju reklamnih omota (kesica, posebnog papira i dr.), dok smo zaprimili četiri predstavke o upotrebi boja trgovca ili proizvođača na PVC kesama, što se u postupku inspekcijskog nadzora ne može tretirati kao logotip ili naziv proizvođača i/ili trgovca u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH", naveli su iz FUIP-a.
Inače, zakonski propisana novčana kazna za zaračunavanje omota kupcima, koji ima logotip i/ili naziv proizvođača ili trgovca iznosi od 2.500 KM do 5.500 KM za pravno i od 500 KM do 1.000 KM za odgovornu osobu.
"Također, naglašavamo da federalni tržišni inspektori imaju zadatak da i u okviru inspekcijskih nadzora nad primjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini kontrolišu izgled i naplatu PVC kesa, te da u toku njih nisu naišli na nepravilnosti kod kontrolisanih privrednih subjekata. Osim navedenog, federalni tržišni inspektori su u toku 2019. godine izvršili 16 ciljanih nadzora nad primjenom Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice te utvrdili da svi kontrolisani subjekti nadzora plaćaju zakonsku naknadu za stavljanje kesa tregerica u promet, u skladu s Uredbom čija je svrha smanjenje obima upotrebe PVC kesa kako bi se zaštitio okoliš", istakli su iz FUIP-a.
S druge strane, u Republici Srpskoj je od početka ove godine izvršeno više od 30 kontrola u trgovačkim objektima i u sedam slučajeva je potvrđeno da su trgovci potrošačima naplaćivali vrećice suprotno zakonskim odredbama i zabranjena im je prodaja spornih kesa. Kako su nam naveli iz Inspektorata RS-a riječ je o velikim trgovačkim lancima koji su potrošačima nudili brendirane vrećice.
I oni su također podsjetili na iste zakonske odredbe koje važe i za Federaciju BiH.
"Nakon provedenih kontrola nismo zaprimili nove žalbe građana da su trgovci nastavili naplatu vrećica. Ukoliko trgovac postupi suprotno zakonskim odredbama, za njega kao pravnu osobu predviđena je kazna od 1.000 КM do 5.000 КM, a za odgovornu osobu i trgovca poduzetnika od 500 КM do 2.500 КM", rekli su iz Inspektorata RS-a.
Iz tržišne inspekcije RS-a su naglasili kako su i prethodnih godina isto postupali na osnovu informacija koje su dobili od građana (potrošača) o tome da trgovci naplaćuju kese suprotno zakonskim odredbama.
"Inspektori su zaticali različite situacije, u određenim slučajevima na vrećicama je bio istaknut logotip, vrećice su bojom asocirale na konkretnog trgovca, jer je riječ o bojama koje su prepoznatljive za taj objekt, na njima je istaknut slogan koji trgovac koristi u marketinške svrhe i slično. U navedenim slučajevima republički tržišni inspektori su izricali novčane kazne putem prekršajnih naloga i zabranjivali daljnju prodaju spornih vrećica, jer se nedvosmisleno radi o reklamnom materijalu, čime je prekršen Zakon o zaštiti potrošača", pojasnili su iz Inspektorata RS-a.
Dodali su i to da su pojedini trgovci na odluku o zabrani prodaje kesa koje upućuju i asociraju na znak i logotip trgovca ulagali žalbe Ministarstvu trgovine i turizma RS-a te da su one odbijene kao neosnovane, a nakon toga je pokrenut i upravni spor pred nadležnim sudom.
"U presudi Okružnog suda u Banjoj Luci još iz 2017., u upravnom sporu tužba trgovca je odbijena kao neosnovana, gdje je sud potvrdio da sporna kesa svojim obilježjima nedvosmisleno upućuje na trgovca te da je odredba člana zakona koja reguliše ovo pitanje upravo i ugrađena u zakon kako bi se izbjegle situacije da trgovci na 'prikriveni' način prodaju kupcima svoja reklamna sredstva. Shodno već postojećoj odluci suda nadležna inspekcija će postupati u kontrolama koje predstoje", istakli su.
Još jednom su iz Inspektorata RS-a napomenuli da trgovci mogu prodavati kese koje su bez reklamnih oznaka proizvođača ili trgovca, znaka, slogana i slično, kao i svu ostalu robu.
"Za iste mora biti formirana cijena putem kalkulacije cijena i moraju biti zadužene u poslovnoj dokumentaciji. Također je neophodno izdati račun, kao i za svu ostalu robu. Svi trgovci u RS-u obavezni su da se pridržavaju važećih zakona", poručili su.
I iz Federalne i republičke inspekcije su naveli kako građani trebaju prijaviti sve uočene nepravilnosti u skladu sa zakonskim odredbama i da to mogu učiniti putem telefona ili e-maila koji su naznačeni na zvaničnim stranicama ovih institucija.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
