Turska delegacija u Tuzli: Zvanična trasa i model finansiranja ceste Sarajevo-Beograd do kraja godine
Tokom sastanka razgovarano je o izradi trase brze ceste Sarajevo-Beograd, koja bi trebala prolaziti i kroz najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH.
Iz Turske su poslane dvije delegacije Direkcije autocesta koje imaju zadatak obići trasu brze ceste u BiH i Srbiji te napraviti procjenu projekta.
Inžinjeri će na kraju sačiniti konačan izvještaj koji će uputiti turskoj Direkciji autocesta, na bazi čega će se kasnije donijeti odluka o budućoj trasi.
Premijer TK Bego Gutić nakon sastanka je kazao da je Kantonalna vlada već nekoliko puta zagovarala da je optimalna trasa koja prolazi kroz ovaj kanton. To je trasa, naveo je on, koja zadovoljava sve neophodne parametre.
"Ovaj region za sebe veže blizu milion i po stanovnika te je najrazvijeniji u BiH. Danas smo iznijeli i određene argumente, a to je da Tuzla u ovom trenutku ima na dnevnoj bazi oko 20.000 ulaza vozila te oko 12.000 izlaza prema Brčkom. Također smo kao prednost naveli da se ova trasa savršeno uklapa u postojeću dionicu budućeg koridora 5C, a znamo i za Y krak koji treba da se odvoji od Žepča prema Tuzli. Za tu dionicu je već urađena studija izvodljivosti, a imamo i idejno rješenje. Na neki način imamo već urađene i pripremne radove i to je prednost koju smo iznijeli na sastanku", naveo je Gutić.
Kao polazna tačka u izgradnji autoceste je navedena upravo Tuzla, a išla bi prema Brčkom te prema Žepču. Druga varijanta je da istovremeno ide sa petlje Šićki Brod prema Žepču.
Iz Kantonalne vlade smatraju da je ovo optimalna ruta, a Gutić naglašava da bi izvještaj turskih stručnjaka trebao biti sačinjen za nekoliko mjeseci.
Također, Gutić je naveo da spomenuta trasa pojeftinjuje projekat u samom startu, jer 80 posto buduće trase treba da prođe kroz državno zemljište čime će se pojeftiniti i eksproprijacija.
Prema nekim procjenama, dionica od Tuzle do Brčkog košta blizu 460 miliona eura, dok gruba procjena govori da će dionica od Žepča do Tuzle biti najskuplja, jer je tehnički najzahtjevnija te bi za nju trebalo izdvojiti blizu 760 miliona eura.
Dodao je i da su turski predstavnici u BiH kroz razgovore prihvatili argumente koje su naveli članovi Vlade TK.
"Budućom trasom autoceste mi rješavamo dva ključna problema kada je u pitanju putna blokada TK, a to je izlaz prema Brčkom, odnosno Evropskoj uniji, ali i kvalitetnija veza sa Sarajevom. Mislim da ovaj projekat nema alternativu, a mi smo kao Vlada dali punu podršku", dodao je kantonalni premijer.
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Mirsad Gluhić navodeći prednosti s kojima raspolaže ovaj kanton istakao je Međunarodni aerodrom Tuzla koji bi dodatno doživio ekspanziju, a procvat bi doživio i turizam.
"Ovaj projekat bi uveliko osigurao i sigurnost učesnika u saobraćaju, a svjedoci smo tragičnih događaja u 2017. godini koji su se dogodili na cesti Tuzla-Orašje, odnosno Tuzla-Brčko", dodao je Gluhić.
Sve ono što su naveli kao prednosti tokom razgovora, predstavnici Vlade TK su pretočili u pismo podrške koje je uručeno zamjeniku direktora Direkcije autocesta Turske.
S obzirom na trenutnu dinamiku koja se vodi vezano za priču o izgradnji spomenute brze ceste, na kraju je rečeno da bi do kraja godine mogli biti pokrenuti i konkretni potezi u smislu određivanja konačne trase, predlaganja modela finansiranja, ali i početka radova.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
Barbarez ostao bez napadača, Tabaković se nakon utakmice s Njemačkom vratio kući
