Prema sadašnjoj kreditnoj strukturi kreditnog portfolija i izvora financiranja banaka (depoziti i uzeti krediti), navedeno zakonsko rješenje ne bi imalo negativne posljedice na bankarski ssistem jer je najveći dio kredita ugovoren s valutnom klauzulom u euru, a i izvori finansiranja banaka su većinom u eurima, ističu u Agenciji za bankarstvo FBiH.
Iz te su Agencije kazali za Fenu kako navedena zakonska rješenja, odnosno zabrane od vlasti u praksi nisu česte, što pokazuju i primjeri zemalja okruženja. Valutne klauzule nisu zabranjene ni u Hrvatskoj, ni u Srbiji, ni u Crnoj Gori, kao ni u većini zemalja Evropske unije, poput Poljske, no istaknuli su primjer Mađarske, čije su vlasti zabranile ugovaranje kredita s valutnom klauzulom.
"Ako bi se išlo ka rješenju s prijedlogom zabrane ugovaranja valutne klauzule, osim klauzule u eurima, možda bi jedno od rješenja bilo da se to odnosi samo na određene kategorije stanovništva, npr. na potrošačke kredite u skladu sa Zakonom o potrošačkim kreditima i stambene kredite, a da se ostavi mogućnost ugovaranja kredita s valutnom klauzulom za kreditiranje privrednih subjekata", ističu iz Agencije.
Napominju kako u slučaju zabrane ugovaranja kredita s valutnom klauzulom, imajući u vidu ograničenja kada su u pitanju individualne devizne pozicije banaka, postoji mogućnost da banke, u slučaju da osiguraju povoljne izvore financiranja u nekoj drugoj valuti (osim EUR-a ili KM-a), ne mogu koristiti ta sredstva jer ih ne mogu plasirati u kredite s valutnom klauzulom, valute u kojoj su osigurani izvori financiranja, odnosno mogu ih plasirati samo u iznosu u kojem ne bi prekoračili ograničenja za individualnu deviznu poziciju za tu valutu.
Inače, s 30. septembrom 2014. godine valutna struktura kredita u bankarskom sistemu je slijedeća: najveće učešće od 65 posto ili 72 milijarde maraka imaju krediti odobreni s valutnom klauzulom (EUR: 7 milijardi KM ili 97 posto, CHF: 225 miliom maraka ili 3 posto), krediti u domaćoj valuti 34 posto ili 3,8 milijardi maraka, a najmanje učešće od samo 1 posto ili 85 miliona maraka imaju krediti u stranoj valuti (od čega se skoro sve odnosi na EUR: 76 milijuna maraka ili 89 posto).
Valutna struktura kredita uvjetovana je valutnom strukturom izvora koje banke imaju. Nema zabrane za ugovaranje valutne klauzule u bilo kojoj valuti, ali u strukturi kreditnog portfolija, kako je već naznačeno, nema drugih valutnih klauzula osim u EUR-u i CHF-u, ističu iz Agencije za bankarstvo FBiH te napominju kako su se krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima prestali plasirati u drugoj polovini 2008. godine.
Komentirajući prijedlog SDA, sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić ističe kako država, odnosno entiteti štite građane i donose zakone u cilju njihove zaštite te da stvore pozitivan ambijent za poslovanje i otvaranje radnih mjesta. No da nikako nije dobro da se neka mjera donese i da se primjenjuje retroaktivno.
Svaka mjera koja od danas važi pa makar bila i administrativna je pozitivna i jasna, a investitor temeljem tih mjera ili zakonske regulativne donosi svoju odluku hoće li će investirati ili ne. No, najgore što se može dogoditi, odnosno najgora poruka koja se može poslati investitoru jeste kada retroaktivno imate djelovanje određene administrativne mjere, zaključio je on.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
