U Hrvatskoj boravilo 6,8 miliona turista, 41 posto u odnosu na prošlu godinu

U Hrvatskoj se još uvijek odmara oko 290.000 turista, ali mnogi su jadranski domaćini već ispratili svoje posljednje ovosezonske goste. Obala se ubrzano prazni, pogotovo južnije od Istre i Kvarnera, a puno nade u posezonu ne polažu ni najrazvikanija hrvatska ljetovališta, piše Večernji listi.

U Hvaru, recimo, već je kraj augusta izgledao kao posezona u dobrim godinama, i to kasna. Čak je i poznati tamošnji restoran Gariful, omiljeno mjesto jahtaša u kojem obični pohovani hljeb doručkuju za 80 kuna, a za večeru čekaju u redu, u završnici osmog mjeseca kapacitet terase na samoj rivi smanjio na svega četiri stola.

Za trenutačni turistički rezultat moglo bi se reći: puno više nego što se početkom izbijanja korona-krize moglo očekivati i dosta manje nego što je moglo biti da brojke oboljelih nisu počele rasti. Kako god, mišljenja je tamošnjih turističkih radnika, Hrvatska je ovog ljeta prošla bolje od turističke konkurencije na Mediteranu, a nešto se i zaradilo.

Hotelske kuće jesu snižavale cijene, slijedio ih je i privatni smještaj, a popusti su u početku dosezali i 50 posto. Kako su gosti počeli pristizati – u kratkoj trosedmičnoj špici neki poput Slovenaca i Nijemaca čak su se i posve približili lanjskim brojkama – popusti su se smanjivali, a ponegdje su cijene zadržale i visoki lanjski nivo. Na spomenutom Hvaru tako su se i ovog turistički skromnog i stresnog ljeta lizale kuglice sladoleda po 16 i 18 kuna, pili prosječni, nimalo ekstravagantni kokteli za sto kuna...

A zaraditi, reći će mnogi, bilo je teže nego ikada. Dio hotela, restorana ili suvenirnica ovog ljeta nije ni otvaran. Pri tom, treba znati i da je oko devet od ukupnih 47,5 miliona noćenja ostvareno u nekomercijalnom smještaju, dakle, u vikendicama, kod prijatelja i familije, odnosno bez plaćanja smještaja. Kad se sve sagleda, jasno je da turistički prihodi, za koje HNB-a doznati za nekoliko mjeseci, ne mogu dosegnuti 53 posto od lanjskih 10,5 milijardi eura deviznog turističkog prihoda, kao što je s noćenjima uspjelo. Takvom se rezultatu niko realan i ne nada. Bit će super, mišljenje je, ako prihodi od stranaca premaše 40 posto, a u danim okolnostima idealno da dosegnu od 4,5 do 4,7 milijardi eura.