U kojem smjeru ide rudarstvo 21. vijeka? Tehnologija će biti ključna za napredak na ovom polju
Danas, stoljećima kasnije, iako se čini kao da ovaj događaj pripada davnoj prošlosti, činjenica je da nam on nije tako daleko.
Dolazak kritičnih sirovina bila je najveća promjena koju je ova industrija doživjela kroz decenije. Stoga, rudarstvo i danas ostaje vrlo važna grana industrije koja pruža veliki doprinos globalnoj ekonomiji. No, dok su u prošlosti "prljavi" i materijali koji štete klimi - poput uglja, bili ključni produkt rudarstva, danas su ih zamijenili materijali neophodni za tranziciju održive energije i mobilnosti. To je, samim tim, promijenilo i dovelo do preokreta u načinu rudarenja.
Mnogi ključni elementi koji su potrebni za proizvodnju moderne tehnologije i obnovljive energije, dobivaju se upravo iz ruda. Bez njih ne bi imali važne sirovine - poput, primjerice, kobalta, nikla ili litija, koji je neophodan za rad pametnih telefona, računala, električnih automobila i drugih uređaja koje svakodnevno koristimo - ali, ne bismo mogli proizvesti ni dovoljno energije iz obnovljivih izvora kako bismo smanjili ovisnost o fosilnim gorivima. Ukratko, budućnost bez rudarstva ne bi funkcionisala onako kako nam je danas potrebna.
Stoga, izvjesno je kako će se, shodno trenutnim trendovima i potrebama tržišta, ova industrija nastaviti razvijati i mijenjati velikom brzinom. No, za razliku od nekada kada to nije bio fokus, održivost i sigurnost moraju biti prioritet u svemu, a njihova vrijednost mora se zadržati i na ovom polju. U tome je i jedna od glavnih razlika "održive rudarske renesanse" 21. vijeka.
Kako izgleda budućnost rudarstva?
Budućnost rudarstva biti će usmjerena upravo u spomenutom pravcu - na održivosti i sigurnosti. Sama tehnologija procesa rudarenja se do danas znatno poboljšala i modernizirala, omogućujući da eksploatacija sirovina bude učinkovitija i odgovara spomenutim uslovima.
Rudarske kompanije sve više traže načine za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, uključujući smanjenje emisija otpuštenih gasova i upravljanje otpadom. Primjeri uključuju autonomna vozila, dronove te senzore za praćenje kvalitete zraka, vode i tla, koji omogućavaju da rudarstvo ne utječe negativno na okoliš. Metode kopanja se zamjenjuju manje invazivnim metodama, a sve više se koriste i automatizirani sistemi koji mogu pomoći u smanjenju rizika od povreda i povećanju učinkovitosti ovog procesa.
Dronovi su testirani već 2019. godine u okviru projekta Evropske unije SIMS predviđenog za istraživanje i testiranje tehnologija i rješenja za rudarsku industriju, koji se ispostavio uspješnim.
"U rudnicima koristimo dronove, što znači da rudari više nisu na potencijalno opasnim mjestima. Također, koristimo električna umjesto dizelskih vozilica, zbog čega je minimiziran udio ugljen-dioksida", govorila je o procesu Jenny Greberg, izvanredna profesorica rudarstva i inženjerstva stijena na Tehničkom univerzitetu Luleau u Švedskoj i istakla kako se na ovaj način može sigurno raditi.
U budućnosti se također očekuje i još veća prisutnost umjetne inteligencije (AI), koja je također jedan vid automatizacije. Ovu i tehnologije slične njoj, podržavaju rudarske kompanije širom svijeta pri određivanju kada, gdje i kako najučinkovitije rudariti.
Iz svega, može se zaključiti da će visoka i napredna tehnologija biti glavna karakteristika budućeg rudarenja. Pa tako, dok Evropa bude težila razvijanju sopstvenih mineralnih rezervi i zaliha sirovina, uporedo će se morati služiti spomenutim alatom, koji će omogućiti i veću održivost te produktivnost samih rudara. Rudnici će postati i sigurnija mjesta za ljude koji u njima rade i područja koja imaju manje loš utjecaj na okolinu.
Žive li u BiH lideri budućeg rudarstva?
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, to kako ona stoji po ovom pitanju, podsjetio nas je Paul Cronin, generalni direktor kompanije Adriatic Metals BiH, govoreći na jednom od panela tokom nedavno održanog Sarajevo Business Foruma.
Cronin je zaključio kako budući lideri rudarske industrije Balkana žive u BiH, ali da, unatoč ogromnom rudarskom potencijalu Balkana, postoje određeni izazovi.
"Uvjeren sam da će ekstraktivne industrije dati značajan doprinos ekonomiji BiH u budućnosti. Ulaganje u istraživanje i razvoj moraju ići uporedo sa ulaganjem u mlade talente. Budući lideri rudarske industrije Balkana žive ovdje, no potreban im je podstrek da ostanu i razvijaju industriju. Prilike za personalni rast i razvoj talenata mora biti na ovom mjestu pri planiranju razvojnih projekata", kazao je on i istakao i kako je od ključne važnosti i saradnja sa lokalnom zajednicom.
Naime, sudjelovanje lokalnog stanovništa i regija u procesima rudarenja je ključno od važnosti za ovaj proces, stoga na ovoj relaciji sve više rade i same rudarske kompanije, kako bi osigurale da se rudarstvo provodi tako da ima pozitivnan ishod na cijelu zajednicu i okoliš.
Kada se sve sabere, poznato je kako se pojam "rudarske renesanse" pojavio i u 21. stoljeću, opisujući inovacije i tehnologije koje se razvijaju kako bi se industrija rudarstva usavršila i poboljšala.
Zaključak je taj da iznad svega, a ono što prije nije bilo toliko važno, on naglašava važnost društvene odgovornosti i zaštite okoliša u rudarskoj industriji. Upravo zato, ova renesansa smatra se sinonimom za važnu novu prekretnicu koja se nazire u svijetu, a koja se, na kraju krajeva, tiče svih nas pa tako i naše budućnosti.
