Agencija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja mjeri mjesečne promjene za korpu žitarica, uljanih sjemenki, mliječnih proizvoda, mesa i šećera, u prosjeku je prošlog mjeseca bio 165,5 bodova, što je za 3,4 posto manje nego u martu, piše Reuters.
FAO indeks cijena šećera pao je na trinaestogodišnji minimum, spuštajući se 14,6 posto u odnosu na mart. Korona-kriza pogodila je potražnju i dovala do pada cijena sirove nafte, isto tako smanjila potrebu za šećernom trskom koja se koristi za proizvodnju etanola.
Indeks cijena biljnog ulja pao je 5,2 posto, pogođen padom vrijednosti palminog, sojinog i uljanog ulja uljane repice, dok je indeks mliječnih proizvoda pao 3,6 posto, a cijene maslaca i mlijeka u prahu zabilježile su dvoznamenkasti pad.
Mesni indeks smanjio se za 2,7 posto, s djelomičnim oporavkom uvozne potražnje iz Kine, a nije uspio uravnotežiti pad uvoza drugdje. FAO je također rekao da su velike zemlje proizvođači pretrpjele logistička uska grla, dok su zastoji koronavirusa u mnogim zemljama uzrokovali nagli pad prodaje.
"Pandemija pogađa i ponudu i potražnju mesa, jer zatvaranje restorana i smanjeni dohodak kućanstava dovodi do manje potrošnje i nedostatka radne snage na strani prerade te utječu na pravodobne proizvodne sisteme", rekao je viši ekonomista FAO-a Upali Galketi Aratchilage ,
Za razliku od ostalih indeksa, FAO indeks cijena žitarica blago je pao, jer su međunarodne cijene pšenice i riže znatno porasle, dok je kukuruz naglo pao.
Cijene riže porasle su 7,2 posto u martu, uglavnom zbog privremenih ograničenja izvoza iz Vijetnama koja su kasnije ukinuta, kazali su iz FAO-a. Cijene pšenice porasle su za 2,5 posto uslijed izvještaja o brzom ispunjenju izvozne kvote iz Rusije.
Međutim, cijene drugih žitarice, uključujući kukuruz, pale su za 10 posto, pogođene smanjenom potražnjom za hranom za životinje i proizvodnjom biogoriva.