Udruženje umrežuje oko 150 članova, a na današnjoj konferenciji za medije su kazali da će veliki broj porodica ostati bez ikakvih primanja, a da na svojim farmama ne rade ništa protuzakonito da bi to bilo zabranjeno.
Član Udruženja Hasan Agić uzgojem činčila se bavi tri godine, a počeo je, kako je naveo, da ne bi napustio svoju državu.
"Bilo mi je u interesu da se bavim izvozno orijentiranom proizvodnjom, a ovaj proizvod koji je deficitaran na svjetskom tržištu u potpunosti je takav", rekao je Agić.
Taj uzgajivač, veterinar po struci, tvrdi da se na farmama članova Udruženja poštuju svi evropski standardi za dobrobit životinja te da takav uzgoj ne karakteriše ništa posebno od drugih vidova stočarske prizvodnje.
"Kada govorimo o dobrobiti životinja ne smijemo zaboraviti tri osnovna pravila, a to su pravo na reprodukciju, ishranu i prostor. Neki bi da uskrate pravo na reprodukciju, a govore o dobrobiti životinja", naglasio je Agić.
Osim toga, naveo je da država treba raditi na razvoju strategije izvozno orijentirane proizvodnje kao što je ova.
"Mi od države ne tražimo ništa samo da nas puste da radimo", poručio je Agić.
Predsjednik Udruženja Zdravko Vukojević kaže da se sva bh. proizvodnja činčila plasira na tržište van države i da je, s obzirom na trenutnu ekonomsku i socijalnu situaciju u državi, važno sačuvati svako radno mjesto.
"Izmjene Zakona su vrlo važne i ne bi ih trebalo donijeti tek tako. Smatramo da je bitno podržati prijelazni period za primjenu zabrane iz člana četiri barem do trenutka kada će država biti u situaciji uzgajivačima nadoknaditi, u određenoj mjeri, štetu nastalu gašenjem proizvodnje", zaključio je Vukojević.
Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja u članu četiri definirana je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, a članom 43. primjena te zabrane je odgođena do 2018. godine.
Neradna nedjelja "iznjedrila" novu dilemu: Kako će raditi apoteke drugog dana vikenda?
