Vrijednost lire konstantno pada, stručnjaci objašnjavaju zašto je to tako
Počevši od 2013. godine kurs lire u odnosu na dolar počeo je polako padati, a ekonomista Emir Alkin kaže da je ta godina početna tačka devalvacije lire.
Turska je od 2013. godine upletena u "političke oluje", kaže Murat Okcu, profesor ekonomije i administrativnih nauka na Univerzitetu Suleyman Demirel.
Alkin, rektor Istanbul Topkapi univerziteta, kaže da su se diplomatske greške ili unutrašnja politika automatski odrazile na reakcije tržišta akcija i kamatnih stopa.
U onom što je nazvano historijski vrhunac, devalvacija lire se ubrzala 2021. godine kada je prešla jednocifrene brojke i dostigla vrijednost od 10 u kursu lira-dolar.
Stručnjaci su u razgovoru za Al Jazeeru rekli da je nastavak devalvacije lire predvidiv rezultat potisnute inflacije prije izbora, koja je rezultat stabilizacije deviznih kurseva centralne banke prodajom deviznih rezervi u zamjenu za liru.
Također smatraju da lira nikada neće povratiti vrijednost od prije 2014. godine.
"Niko ne bi trebao očekivati ovo, jer sada postoji uspostavljeno tržište. Ono što će se dogoditi je da će u jednom trenutku rast cijena i krajnja bezvrijednost lire prestati", rekao je.
Stručnjaci kažu da se to može postići samo povećanjem kamata.
Sada će, dodao je Alkin, lira početi da "dostiže svoju pravu vrijednost" nakon perioda odložene inflacije.
Alkin kaže da bi sljedeći korak trebao biti povećanje kupovne moći Turaka, barem toliko da se eliminišu visoka inflacija i troškovi života uzrokovani visokim deviznim kursom, za šta će, kako predviđa, biti potrebno najmanje 18 mjeseci.
To se, kaže, može učiniti samo povećanjem kamata i osiguranjem stabilnosti kroz 2racionalne" ekonomske odluke.
Počeo Drugi projekat podrške zapošljavanju za mlade, dugotrajno nezaposlene i ranjive kategorije u FBiH
