Zahvaljujući IKT-u više od 20 godina uspješno radimo ono na šta je pandemija natjerala ostatak svijeta

Tim povodom, razgovarali smo s Majom Karabeg koja je suosnivačica globalne IT kompanije Authority Partners.

Prema definiciji UN-a, razlozi za obilježavanje Međunarodnog dana su proslava i jačanje dostignuća čovječanstva, ali i obrazovanje javnosti o pitanjima koja zabrinjavaju, te mobiliziranje političke volje i resursa za rješavanje globalnih problema.

Kako vi u ovom kontekstu gledate na Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva?

Ne mogu da se ne osvrnem na činjenicu kako Informacijske komunikacijske tehnologije (IKT) utiču na moj život i koji je njihov značaj. Bez IKT-a, ne bih bila u mogućnosti raditi svoj posao. Po obrazovanju sam inženjerka informatike, a po zanimanju učestvujem u vođenju kompanije Authority Partners. U ovom trenutku, AP zapošljava preko 300 ljudi u 22 zemlje širom svijeta. Naše najveće grupe konsultanata nalaze se u uredima u Bosni i Hercegovini, SADu, i Turskoj. Radimo na kreiranju softverskih rješenja za klijente u zapadnoj Europi i sjevernoj Americi. Organizovani smo u timove od 3-7 ljudi koje podržavaju softver arhitekti, program menadžeri, scrum masteri, inženjering menadžeri, biznis analitičari, sistemski inženjeri, menadžeri prodaje, profesionalci za upravljanje i akviziciju talenta, i mnogi drugi. SCRUM koristimo kao metodologiju koja nam pomaže u upravljanju razvojem softvera.

Da li se način rada vaše kompanije promijenio u vrijeme pandemije?

U ovom trenutku naš finansijski direktor radi iz New Yorka, naš izvršni direktor iz Zagreba, a osnivači su u Kaliforniji. Naše kolege se nalaze na 5 kontinenata i 13 vremenskih zona. Ako niste u svijetu IKTa, sve vam ovo može biti nepoznato. Mi svakodnevno stvaramo nešto što "nije vidljivo", ali je izuzetno važno u današnjem svijetu. Radeći ono što radimo i zahvaljujući IKT-u, u mogućnosti smo stvoriti virtualne timove talentovanih, obrazovanih, sposobnih, motiviranih ljudi širom svijeta, koji su posvećeni poslovnim potrebama naših klijenata, a u isto vrijeme stvaraju odlične životne prilike za sebe. Smatram da je to odlično i jako zanimljivo. Mi već godinama radimo upravo ono na šta je pandemija natjerala ostatak svijeta - povezivanje bez fizičkog kontakta.

Kako smo došli do ove tacke i šta bi budućnost informacijsko-komunikacijskih tehnologija mogla donijeti svima nama?

Mislim da je to više filozofsko pitanje, a kao inženjer sklonija sam promatrati stvari iz praktičnog i pozitivnog ugla. Dosta se oslanjam na Internet i volim njegove praktične strane, kao na primjer traženje vijesti i informacija, plaćanje računa, kupovinu, planiranje i organiziranje putovanja za posao i privatno, kao i naručivanje hrane u posljednje vrijeme Ili održavanje kontakta s ljudima do kojih mi je stalo.

S druge strane, u svojoj posljednjoj knjizi - "21 lekcija za 21. vijek", istoričar Yuval Noah Harari se na odličan način pozabavio mnogim izazovima koje budućnost može donijeti. Otvorio je važna pitanja, kao na primjer: "Šta će desiti sa našom privatnošću?", "Koje vještine trebamo naučiti svoju djecu kad bi nas Umjetna inteligencija mogla zamijeniti na toliko poslova?", ili "Šta će se desiti sa našom slobodnom voljom?".

Po vašem mišljenju šta će nam donijeti Umjetna inteligencija, kako nam može pomoći?

Nakon četiri milijarde godina organskog života koji se razvija prirodnom selekcijom, približavamo se eri definiranoj željom za "inteligentnim dizajnom". Postojeći društveni, politički i ekonomski modeli koji su u prošlosti bili manje ili više uspješni, bit će ponovno dovedeni u pitanje. Po mom mišljenju, mnogi sistemi koje koristimo godinama, od obrazovanja do zdravstva, zastarjeli su. IKT su u mogućnosti donijeti prijeko potrebne promjene. Također mogu nam pomoći u rješavanju pitanja kao što su zaštita okoliša i klimatske promjene.

Kako će izgledati naša (skora) budućnost?

Prema nekim izvorima, do 2137. godine svi će se ljudski poslovi automatizirati. Čini mi se da za ljude postoje dva moguća scenarija. Prema jednom, daljnja IKT revolucija mogla bi se pokazati najvećom pogreškom u ljudskoj istoriji. To bi moglo omogućiti globalnu diktaturu s neviđenim nivoom nadzora i nejednakosti. Prema drugom, optimističnijem, ako mudro koristimo dostignuća tehnološke revolucije, budućnost će biti bolja za sve. Mogli bismo biti zdraviji, sretniji i slobodniji - živjeti svoje živote iz snova!

Stava sam, a o tome se možemo raspravljati satima, da je globalizacija promijenila svijet na bolje. Stvorila je mnoge pozitivne stvari, ali nas je i na neki način približila Kolektivu Borgova iz popularne TV serije "Zvjezdane staze". Ako se sjećate, oni su bili galaktički kolektiv različitih inteligentnih bića, koji funkcioniraju kao radilice, vođeni jednom grupnom svijesti.

Htjeli mi to ili ne, asimilacija je krenula, pitanje je samo koju budućnost ćemo odabrati?