Zašto u BiH dva i dva nisu četiri? Friziraju li entiteti podatke o padu BDP-a
Ako država pada 10,8 posto i entiteti bi trebali biti u tim granicama, ali nisu. Entitetski statističari vođeni istim metodologijama prijavili su pad BDP-a u istom periodu 5,6 posto (Federacija BiH) i 7,6 posto (Republika Srpska).
Zašto dva plus dva nisu četiri pitali smo Agenciju za statistiku BiH, a objašnjenje koje smo dobili nije nas učinilo mnogo pametnijim.
"Statističke institucije u BiH rade neovisne kvartalne procjene BDP-a po istoj metodologiji, koristeći raspoložive indikatore. Agencija za statistiku BiH radi obračun kvartalnog BDP-a na osnovu raspoloživih službenih indikatora Agencije za statistiku BiH", napisali su u odgovoru portalu Klix.ba iz državne agencije.
Logično da je BDP Bosne i Hercegovine zbir BDP-a entiteta i distrikta, logično je da i zbir odražava pad ili rast u sabircima. To uče i prvačiči, kaže za Klix.ba ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
"Samo u BiH sabirci su nešto potpuno nezavisno i podložno šminkanju vlasti u pokušaju da pokriju svoju neodgovornu i neodgovarajuću politiku. Sada zamislite da se na osnovu ovako ušminkane entitetske statistike prave prognoze, proračuni i kreiraju politike", kaže ona.
Pametne države traže što tačniju statistiku da što bolje podese politike, dodaje, takve se zovu razvijene zemlje.
"Korumpirane i neodgovorne šminkaju statistiku i savršeno ih boli briga. Uostalom, milioniti put da ponovim da i EUROSTAT najgorim ocenjuje kvalitet statistike u BiH. S našom porede još samo statistiku Kosova", smatra Cenić.
Posljednji objavljeni podaci vezani za BDP entiteta i države pokazuju vrlo čudna ekonomska kretanja, jer entitetski podaci pokazuju manji pad nego što je prikazan zbirno za nivo države, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
"Upravo ova konfuzija u različitim podacima poslužit će različitim političkim akterima da svako tumači rezultate kako želi u svrhu dnevne politike. Ne treba nas onda čuditi što smo u tek objavljenom Izvještaju EU za BiH imali nikakav ili ograničen napredak, jer se očito stvara slika lažnog napretka u BiH koji obični ljudi uopšte ne mogu osjetiti i vidjeti. Na kraju, postavlja se pitanje kome vjerovati vezano za objavljene podatke te kako će se uopće moći raditi ozbiljne ekonomske projekcije za naredni period", zaključio je Hadžić.
