Kako piše CNBC, ukupan globalni dug popeo se na blizu rekordnih 253 hiljade milijardi dolara (biliona) na kraju septembra, poguran uglavnom većim zaduživanjem država i nefinansijskih kompanija.
Na kraju drugog kvartala prošle godine, ukupan svjetski dug je iznosio 250,9 biliona dolara.
"Mislimo da će ukupan globalni dug, pojačan niskim kamatnim stopama i blažim finansijskim uslovima kreditiranja, u prvom kvartalu 2020. godine premašiti 257 biliona dolara, predvođen uglavnom zaduživanjem nefinansijskog sektora", navodi se u izveštaju IIF-a.
Rekordno niske kamatne stope u zemljama širom svijeta privukle su i učinile lakšim zaduživanje kompanija, pojedinaca i vlada, što je za posljedicu imalo rast duga.
Što se tiče dugova pojedinačnih država, SAD i Australija su zabilježile u trećem kvartalu historijski najviše nivoe, navodi se u dokumentu, ali CNBC ne prenosi o kolikim iznosima ili nivoima je riječ.
S druge strane navodi se da je rast duga u Kini ponovo krenuo uzlaznom putanjom, preokrenuvši potpuno trend iz prethodnih perioda.
"Nakon značajnog usporavanja prije dvije godine godine, tokom velikog pritiska Pekinga za razduživanje, akumulacija duga u Kini ponovo se povećala 2019. godine, naročito u nefinansijskom korporativnom sektoru", stoji u istraživanju.
Kineski dug građanstva i države, kako se navodi, sada iznosi rekordnih 55 posto BDP-a, dok ukupan kineski dug dostiže blizu 310 posto BDP-a, i jedan je od najvećih među tržištima u usponu, navodi se u izvještaju.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
