Kako javlja Hina, američka dužnosnica izjavila je da na području sigurnosti u Europi, posebice na istoku ima još puno posla i oštrim je riječima zatražila od ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane pomagati proruskim snagama u Luhansku i Donjecku na istoku Ukrajine.
"Ima još puno toga za napraviti kako bismo istočni dio Europe učinili sigurnim. Sigurnosna prijetnja postoji i mi moramo poduprijeti pravo Ukrajine da svoju budućnost izabere dostojanstveno", kazala je Nuland na 9. Croatia Forumu u Dubrovniku.
Ističući da SAD stoji uz Ukrajinu, poručila je Putinu da "prestane podupirati snage u Luhansku i Donjecku" i istaknula da njegova obećanja kako radi na rješavanju krize nisu dovoljna.
"Poruke koje šalje Rusija nisu dovoljne…moramo biti spremni na akciju u nadolazećim danima ukoliko se to pokaže potrebnim", kazala je Nuland.
Prema njezinim riječima, "svaki dan taj sukob povećava rizik šireg utjecaja na sigurnost, stabilnost i prosperitet ostatka Europe".
"Od Daytona do Donjecka SAD je ponosan što već 20 godina naporno radi s ovdje prisutnim zemljama kako bi zajedno izgradili slobodnu i cjelovitu Europu koja živi u miru", istaknula je američka diplomatkinja, prisjetivši se kako je cilj SAD-a prije 20 godina da te zemlje "zacementira" u euroatlantske integracije izgledao nedostižan.
U govoru o zapadnom Balkanu i transatlantskim odnosima, Hrvatsku je opisala kao važnog saveznika koji je, uz ostale zemlje središnje i istočne Europe postigao veliki napredak te ima svoje mjesto i ulogu "energetskog središta u 21. stoljeću".
"Sada više nego ikada ranije moramo raditi na osiguravanju energetske sigurnosti tako što ćemo omogućiti energetsku diverzifikaciju u izgradnji različitih energetskih tokova i kapaciteta te jačih mreža na čitavom kontinentu", rekla je Nuland.
Što se regije u cjelini tiče, upozorila je na razarajuće učinke korupcije kao "ubojice demokracije" te etničke podjele i mogućnost izbijanja nasilja.
Nakon posjete Dubrovniku, Nuland putuje u Crnu Goru i Albaniju gdje će s tamošnjim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim i regionalnim pitanjima, uključujući i euroatlantske integracije.
Turneju potom nastavlja posjetom Kosovu i Srbiji gdje će na dnevnom redu prvenstveno biti dijalog Beograda i Prištine i napredak u primjeni bruxelleskog sporazuma o normalizaciji odnosa od 19. travnja 2013.
Posjet regiji nastavit će u Makedoniji čiju euroatlantsku integraciju već niz godina koči spor oko imena s Grčkom.
