Reorganizacija Federacije BiH: Smanjenje administracije ili stvaranje trećeg entiteta
Već je jasno kako od teritorijalnog preustroja na nivou Bosne i Hercegovine nema ništa s obzirom na to da vlasti iz Republike Srpske neće ni da čuju za bilo kakve prijedloge koji bi doveli pod znak pitanja nadležnosti tog entiteta u okvirima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Melika Mahmutbegović kazala je u razgovoru za Klix.ba kako teritorijalni preustroj podržava samo na prostoru cijele BiH i da su u tom pogledu oni jasno kazali da BiH u budućnosti vide kao državu multietničkih regija ustanovljenih na principima na kojima se ustanovljavaju regije u Evropi.
"Za jedno takvo rješenje potrebna je saglasnost svih naroda u BiH, a te saglasnosti, nažalost, u ovom trenutku nema, te zbog toga ostajemo dosljedni da bez ikakve rezerve sprovodimo Dejtonski mirovni sporazum. To znači da bosanskohercegovački entiteti nisu i ne mogu biti etnički ekskluzivitet nijednog naroda posebno, već se moraju izgraditi kao multietnički entiteti sva tri naroda i ostalih. Stanje je danas u entitetima daleko od toga i mi imamo obavezu da se uskladi sa Dejtonskim odredbama", rekla je Mahmutbegović.
Što se tiče Federacije BiH, potpredsjednica FBiH ističe da za entitet nisu moguća nikakva rješenje koja bi FBiH odvela u dodatne etničke podjele.
"Trenutno u FBIH ne postoji saglasnost da se ukine kantonalni nivo vlasti, a što se tiče smanjenja broja kantona i ta diskusija traje duže vremena, a pokrenuta je iz potrebe racionalnijeg i ekonomski jeftinijeg uređenja", rekla je Mahmutbegović.
Ona ističe da se već odavno nameće potreba smanjenja administracije te prilično velikog broja kantonalnih vlada, skupština i svih pratećih segmenata upravljačkog sistema.
"Moguće je da se smanji broj kantona radi racionalnosti, ali ono što u Federaciji ne može biti predmet rasprava niti djelovanja jeste da se HNK sa sjedištem u Mostaru i SBK sa sjedištem u Travniku spaja ili ujedini sa bilo kojim drugim kantonom zbog njihove specifičnosti i karaktera. Oni i dalje moraju funkcionisati kao kantoni, a jedino što bi bilo moguće jeste da se oni međusobno spoje kako ne bi izgubili svoje osobenosti. Koliko znam, za sada ni za ovo rješenje ne postoji saglasnost", zaključila je Mahmutbegović.
Tim povodom razgovarali smo i s potpredsjednikom FBiH iz reda srpskog naroda Milanom Dunovićem koji je rekao da je smanjenje broja kantona u Federaciji BiH tema koja se u posljednje vrijeme obilato eksploatiše, rjeđe u dnevno-političke ili bolje rečeno politikantske svrhe, a sve češće sa željom za ostvarenje ratnih ciljeva pojedinih kvazipolitičkih elita.
"Niko od navedenih ne želi iskreno reći građanima Federacije BiH, a i cijele Bosne i Hercegovine, da predlaganje smanjenja broja kantona i pravljenje takozvanih megakantona nema nikakve veze sa smanjenjem administracije i boljim funkcionisanjem Federacije BiH. Radi se, zapravo, o planu HDZ-a za uspostavljanje administrativne jedinice u kojoj bi se birali članovi predsjedništva BiH na način kako to HDZ želi, u kojoj bi uprave javnih preduzeća bile jednonacionalne, u kojoj bi u javnoj upravi radili isključivo stranački kadrovi i tako dalje", kazao je Dunović.
Ističe da nije važno da li bi ta administrativna jedinica imala naziv "Herceg-Bosna" ili "Megakanton" kada je svima jasno da se radi o trećem entitetu.
"Još veći i prema mom mišljenju zastrašujući problem jeste to što su aspiracije za trećim entitetom naišle na plodno tlo u vladajućem političkom Sarajevu. Tu mislim prvenstveno na dobar dio SDA koji pristaje na cijepanje jedine nam domovine na tri dijela, ali mislim i na SBB koji treba upregnuti svoju medijsko-glasačku mašineriju kako bi se ostvarila SDA-ova težnja za zadovoljenje Čovićevih potreba", rekao je Dunović.
Kako kaže, to je legitimno pravo kojim gore navedene stranke raspolažu, a to je pravo da nas dijele, samo je pitanje da li će to svi podržati.
"Ja lično, kao potpredsjednik Federacije BiH, neću nikada pristati na podjele na nacionalnoj osnovi i smatram da građani BiH shvataju da pozivi za nacionalne podjele, koje slušamo posljednjih mjeseci od nekih lidera političkih stranaka, umotane u celofan reformi, nisu naša budućnost", kazao je Dunović.
Zaključio je da je za reforme, smanjenje administracije, poslovno okruženje, bolji obrazovni sistem, ali da nije za neustavne zakone pod plaštom reformi, povećanje administracije postavljanjem politički podobnih na pozicije rukovodećih državnih službenika, uvođenje dodatnih nameta privrednicima i neprikupljanje poreza jer Vlada FBiH donosi zaključke da zakoni ne vrijede za pojedine kompanije koje su im "bliske", dvije škole pod jednim krovom i sve druge planove koje su namijenili građanima Federacije BiH.
"Kategorično NE za takve planove i na tome ću ustrajati", poručio je Dunović.
Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je izjavio medijima da bilo koja ideja o kojoj on priča nije podjela, nego jačanje BiH.
"Pa i sada je BiH podijeljena, imamo dva entiteta, unutar jednog entiteta 10 kantona. Pa šta je problem ako ćemo umjesto tih 11-12 vlada imati tri, četiri ili pet? Sasvim je svejedno koliko, opet sa inicijativom da sve budu multietničke. Ne možete uopće napraviti etnički čistu strukturu kao takvu", rekao je Čović gostujući na TV1.
On je istakao da je potrebno ciljano graditi četiri federalne jedinice kako bi se izbjeglo to Hrvati, Bošnjaci, Srbi.
"Dakle, upravo treba da gradimo četiri federalne jedinice i naravno da će jedna od te četiri federalne jedinice, kako god slagali ove brojeve, biti bošnjački većinska ili hrvatski većinska ili srpski većinska. Tražimo rješenja koja neće na bilo koji način sugerisati novu podjelu i novu blokadu, nego baš obrnuto. To sve sada imamo i moramo promijeniti", kazao je Čović.
Ukrajina bi mogla razviti vlastitu nuklearnu bombu, dovoljno snažnu za uništavanje vojnih baza
