Srđan Šarenac o filmu "Bugarski san": Ni u Njemačkoj ne cvjetaju ruže za sve
"Dok je američki san ideja da svaka osoba u SAD-u, bez obzira na to odakle je došla, ima mogućnost svojim radom ostvariti uspjeh, bugarski san je ideja da svaki siromašni penzioner ima mogućnost da se preseli u jeftiniju zemlju i živi kvalitetniji život s manje troškova i da se oslobodi siromaštva i neimaštine u penzionerskoj dobi", pojasnio je Šarenac na početku razgovora za Klix.ba.
Petra, glavna protagonistica njegovog filma, pripada novoj generaciji ljudi u trećoj životnoj dobi koji ne smatraju da je starenje kraj života, već upravo prilika da potraže bolji život.
"Petra je siromašna penzionerka iz Hamburga. Njena penzija je 700 eura mjesečno, a samo najam stana košta je 490 eura mjesečno. Kada plati sve troškove, ostane joj 18 eura mjesečno. Petra odlučuje da se preseli u mali bugarski gradić Kavarnu, iako ne govori bugarski jezik, niti čita ćirilicu. Sama činjenica da je Petra u Kavarni pronašla stan od 155 eura mjesečno znači da će joj preostati više novca od 700 eura mjesečne penzije te neće morati više ići po humanitarnu pomoć kao što je to radila u Hamburgu. Petra je hrabra penzionerka koja seli u Bugarsku, u nepoznato, da bi ostvarila svoj 'bugarski san' i od siromašne postala bogata njemačka penzionerka", ispričao je.
Otkrio je, kaže nam, da postoji veliki broj njemačkih penzionera koji primaju minimalnu penziju s kojom jednostavno ne mogu preživjeti u Njemačkoj.
"Iako je Njemačka poznata kao najrazvijenija zemlja u Evropi, otkrio sam da ni u Njemačkoj ne cvjetaju ruže za sve. Naime, postoji veliki broj njemačkih penzionera koji primaju minimalnu penziju i koji sele u Istočnu Evropu u kojoj će imati manje troškove života pa će moći imati puno kvalitetniji život nego u Njemačkoj", rekao je.
Istovremeno, na području naše regije svjedočimo velikom iseljavanju mladih ljudi u zemlje Zapadne Evrope, među kojima je i Njemačka.
"Na području regije imamo paradoks, da nam iz svake države po 30.000 mladih seli u bogate zemlje Evropske Unije, a istovremeno siromašni penzioneri iz Evropske Unije se sele kod nas kako bi imali kvalitetniji život za manje novca. Penzioneri iz Evropske Unije se najviše sele u jeftinije zemlje Evropske Unije, jer u Evropskoj Uniji ih pokriva zdravsteni sistem. U regiji najveći priliv penzionera iz Evropske Unije imaju zemlje u kojima je najjeftiniji život, a i dalje su dio EU: Bugarska, Rumunija i Hrvatska", naveo je.
Film "Bugarski san" svjetsku premijeru imat će 24. septembra u Cinema Cityju, a zanimljivo je da je to jedino ostvarenje iz regije koje će biti prikazano u Takmičarskom programu AJB DOC Film Festivala.
"Veoma sam ponosan na cijelu ekipu filmskih radnika koja je mukotrpnim radom sa mnom doprinijela da 'Bugarski san', od 400 prijavljenih filmova, bude izabran među 12 filmova u takmičarskom programu AJB DOC-a. Sama činjenica da sam jedini reditelj iz regije čiji se film prikazuje u takmičarskom programu mi daje osjećaj ponosa da smo stvorili film koji će se dopasti publici", istakao je.
Dokumentarni film, smatra Šarenac, ima veliku snagu i ukazujući na društvene probleme može izazvati velike promjene u društvu u kojem živimo.
"Evo reći ću vam jedan primjer, kada sam snimio film 'Dvije škole' koji govori o božićnom nogometnom/fudbalskom turniru koji je spojio učenike dviju škola koje dijele istu zgradu u Travniku, nedugo zatim je uklonjena željezna ograda koja je dijelila učenike jedne škole koji uče prema nastavnom programu na bosanskom jeziku od učenika druge škole koji uče prema nastavnom programu na hrvatskom jeziku. Meni je neobično drago kada moji filmovi utječu na pozitivne promjene u društvu", bio je iskren.
Na kraju razgovora govorio je o projektima na kojima trenutno radi kao reditelj i producent.
"Trenutno radim kao reditelj na dva projekta - 'Izbor za Miss Zatvora' koji je prikazan u selekciji First Look na Locarno Film Festivalu te 'Film pod opsadom' koji govori o prvom filmskom festivalu Poslije kraja svijeta koji je održan 1993. godine u ratnom Sarajevu. Kao producent radim na više igranih i dokumentarnih filmova - 'Majka' Jure Pavlovića, 'Putovanje' Aleksandre Mitrić-Štifanić, 'Biografija fotografije' Lauren Walsh i Rona Haviva, 'Jahači' Dominika Menceja i 'Nebesa' Srđana Dragojevića. Svi moji filmovi vrijede onoliko koliko ih publika voli. Dok god je tako, nastavit ću se baviti filmom", poručio je Šarenac.
