Teški metali u Spreči ugrožavaju zdravlje stanovništva u Lukavcu i Gračanici
Posljedice prošlogodišnjih ekoloških incidenata iz Global Ispat Koksne Industrije Lukavac (GIKIL) kao i pucanje brane na taložnici Bijelo more ostavile su posljedice po rijeku Spreču. Od tada do danas vrlo malo se konkretnih stvari na terenu uradilo kako bi se stanje popravilo.
Profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli dr.sc. Abdel Đozić za Klix.ba kaže da je rijeka Spreča kao usko povezan i dinamičan ekosistem pod konstantnim opterećenjem industrijskih, komunalnih i drugih otpadnih voda.
Javnost se uzburka tek kada dođe do ekoloških incidenata kao prošle godine, međutim to se veoma brzo potisne u zaborav, a riječna voda i dalje ostaje kontaminirana izuzetno opasnim materijama.
Kvalitet Spreče danas jeste bolji u odnosu na period akcidenta, međutim, Đozić ističe da je ona i dalje u svom toku, posebno u dijelu u Lukavcu faktički mrtva.
"Postoje određeni teški metali, odnosno takozvana toksična petorka od olova, žive, nikla, arsena i kadnija koji su prisutni u vodotoku, međutim to je samo jedan mali dio prisutnih elemenata. Mi također imamo i na desetine zagađujućih supstanci koje su mnogo opasnije, a koje nalazimo u Spreči", ističe Đozić koji za Klix.ba otkriva i da su u ribi koja se nalazi u modračkom jezeru također pronađeni teški metali.
Posebno je problematično što dosad niko nije izvršio sistematsko istraživanje kvaliteta ekosistema rijeke Spreče, a kako bi se decidno moglo zaključiti u kakvom je ona stanju.
Na predjelima koji se nalaze uz vodotoke Spreče u Lukavcu i Gračanici došlo je do kontaminacije i poljoprivrednih zemljišta, zbog čega su usjevi zasađeni na tom području opasni po zdravlje građana. Đozićevo istraživanje koje trenutno sprovodi potvrđuju i da su navedeni teški metali već ušli i u lanac ishrane stanovništva.
"To znači da je povećan rizik od oboljenja opće populacije. To ne mora značiti da ćemo svi oboljeti, ali postoji povećan rizik da će neko u narednom periodu oboljeti od neke vrste bolesti", dodao je Đozić.
Registar liječenih osoba od malignih oboljenja u Tuzlanskom kantonu već pokazuje da su u protekle dvije godine sa područja Gračanice pacijenti u najvećem broju liječeni u bolničkim krevetima u tamošnjoj Općoj bolnici, ali i u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Đozić ističe da mjere koje su nadležni dosad poduzimali nisu dale rezultate, što i pokazuje trenutno stanje na terenu.
"U okruženju imamo to da ljudi intenzivno rade na čuvanju okoline te da u njihovim gradovima budu rijeke u kojima možemo vidjeti život. Mi samo strašne stvari možemo vidjeti u Spreči. Prljamo sami sebe, a mjere koje se predlažu ne daju rezultate. Tu bi trebalo mnoge stvari promijeniti, ali prije svega uključiti struku koje nema dovoljno u zaštiti okoliša. Zaštitom okoliša kod nase se bave oni koji znaju, zatim oni koji ne znaju, a najčešće oni koji apsolutno nisu upućeni u sve to", naglašava profesor.
Ekološki aktivisti iz Gračanice daju sve od sebe kako bi Spreča bila u znatno boljem izdanju. Iako je nakon ekoloških incidenata došlo do masovnog pomora ribe, u proteklim mjesecima pojavili su se klen, bjelica, šljivara, mrena, som, štuka, smuđ i šaran.
"Riblji fond nije vraćen u onom obimu u kojem bi trebao. Spreča je još uvijek opterećena zagađenjem, odnosno komunalnim i industrijskim otpadom. Zbog zadnjih istraživanja koja su pokazala da u sedimentu i priobalnom dijelu postoje velike koncentracije teških metala mi se i dalje ne možemo baviti poribljavanjem plemenitom ribom", kaže za Klix.ba Osman Hodžić, sekretar Ekološko-sportsko-ribolovnog društva Drijenča iz Gračanice.
S obzirom na to da još uvijek nije utvrđeno u kojoj mjeri je kontaminirana riba koja se trenutno nalazi u rijeci, mještani se uglavnom bave sportskim ribolovom, odnosno ribu nakon ulova ponovo vraćaju u rijeku.
Ribari gračaničke regije i ove jeseni upućuju apel na nadležne kako bi se stanje u Spreči popravilo.
"Nadam se da će naša aktuelna vlast na svim nivoima jednom zauvijek stati ukraj svim trovačima", naglašava Hodžić.
Ekološko-sportsko-ribolovno društvo Drijenča u planu ima i podnošenje zahtjeva za izradu revizije ribarske osnove koja bi trebala pokazati u kakvom je zaista stanju riblji fond te kojoj kategoriji pripada vodotok rijeke Spreče, jer je ona daleko od prve kategorije u kojoj se trenutno nalazi.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
