Saradnja na Scorseseovom filmu "The Irishman": Robert De Niro i Al Pacino konačno zajedno
Glavni krivci za nastanak filma "The Irishman" dugogodišnju rediteljsko-glumačku saradnju počeli su na filmu "Ulice zla" 1973. koji je proslavio obojicu. De Niro i Scorsese su prije 12 godina počeli planirati filmsku adaptaciju knjige "I Heard You Paint Houses" Charlesa Brandta. "Irac" je nadimak Franka Sheerana, kroz čiju vizuru posmatramo njegov život kao plaćenog ubice, koji je sarađivao s nekim od najzloglasnijih ličnosti prošlog vijeka. Obuhvatajući nekoliko desetljeća, priča filma evocira jednu od najvećih neriješenih misterija u američkoj historiji, a koja se ticala nestanka legendarnog sindikalnog šefa Jimmyja Hoffa. Film je svojevrsno putovanje skrivenim putevima organiziranog kriminala koji djeluje po principima rivalstva i konekcije s dnevno-aktuelnom politikom. Sheeran (De Niro) je ubio više od 25 ljudi po naredbi šefa mafije Russella Bufalina (Joe Pesci), a navodno je na njegovom dugom spisku osoba za likvidaciju završio i sindikalni vođa Jimmy Hoffa (Al Pacino).
Film je premijerno prikazan na New York Film Festivalu prošlog mjeseca, što je simbolično označilo kraj Scorsesejevih produkcijskih muka. Zahvaljujući korištenju digitalnog podmlađivanja lica glumaca budžet filma se popeo na nevjerovatnih 160 miliona dolara. Tehnologija koju je razvila tvrtka Industrial Light & Magic osnivača Georgea Lucasa najskuplja je stavka u budžetu filma, snimljenog na čak 117 lokacija. Sedamdesetšestogodišnji De Niro glumi Sheerana od njegove 34. godine, odnosno od 1955. godine pa do smrti 2003., u 83. godini.
Rat Netflixa i kina
Nekoliko je produkcijskih kuća odbilo iznimno skup projekat, no Netflix ga je preuzeo znajući da treba prihvatiti rizik. Nakon što je njihova "Roma" (Alfonso Cuaron) osvojila Oscara za najbolji strani film i najbolju režiju, sada je i "The Irishman" najveći favorit za predstojeće Oscare. Netflix, koji filmove i serije prikazuje putem svog streaming servisa, tako postaje ozbiljan filmski igrač na globalnom tržištu, ali stvara i određenu problematiku na tržištu kinodistribucije. Nakon sukoba organizatora Cannes Film Festivala i Netflixa 2017. godine povodom gotovo istovremenog prikazivanja “Okje” (Bong Joon Ho) na Netflix servisu i na najprestižnijem filmskom festivalu, u slučaju “Irca” skoro da neće biti ispoštovano pravilo da se film koji se prikazuje na kablovskom kanalu ili na videu na zahtjev mora biti u kinodistribuciji najmanje 3-4 mjeseca. Netflix je evropskim zemljama ponudio kinoprikazivanje i uspjeli su se dogovoriti s Velikom Britanijom, dok su zemlje bivše Jugoslavije, Rusija, Bugarska, Portugal… zakinute za kino život najočekivanijeg filma godine. “Irac” će se tako naći u ograničenom broju kina 1. novembra kako bi, između ostalog, zadovoljio i oskarovske propozicije, dok sa streamingom kreće 27. novembra.
“The Irishman” sadrži 309 scena koje su snimane 108 dana, a počinje tako što se mafijaški ubica prisjeća svoje umiješanosti u ubistvo Jimmy Hoffa. Scorsesejevi filmovi uglavnom imaju pripovjedača, što je bio slučaj i s njegovim posljednjim hitom “Vukom s Wall Streeta”. Scorsese je posljednji put sarađivao s De Nirom na “Casinu” (1995.), nakon čega je glavne uloge posvećivao svom novom ljubimcu, glumcu Leonardu DiCapriju koji je zaigrao u “Bandama New Yorka”, “Aviatoru” “te filmovima “The Departed” i “Shatter Island”. S druge strane Al Pacino nikada nije zaigrao pod Scorsesijevom rediteljskom palicom, iako ima impresivnu listu mafijaških uloga. Pored “Scarfacea” i “Carlitovog načina”, nezaboravan je po ulozi Michaela u Coppolinom “Kumu”. S De Nirom se Al Pacino pojavio u “Kumu 2”, ali ne u istom kadru. Scenu su dijelili u filmu “The Heat” (1995.), a "Irac" je njihovo najozbiljnije odmjeravanje glumačkih snaga. Zanimljivo je da “Irac” u odnosu na sve Scorsesejeve mafijaške filmove ne glorificira ličnosti već priča univerzalnu priču o starenju.
Scorseseovo djelo obrađuje teme kao što su identitet italijanskih Amerikanaca, katolički koncept krivnje i iskupljenja, mačizam i nasilje. Scorsese se smatra jednim od najznačajnijih i najutjecajnijih američkih redatelja svoje generacije. Punih 26 godina je čekao na Oscara, a na pozornicu u Kodak teatru u Los Angelesu u oskarovskoj noći se popeo tek 2006. godine da preuzme kipić za film “The Departed”.
Impresivna lista Scorsesejevih filmova koji su mijenjali tokove u historiji filma
Taxi Driver (1976.) Scorsese je šokirao kino publiku širom svijeta kada je režirao kultnog “Taksistu”, mračni i nasilni prikaz čovjeka koji lagano tone u ludilo u paklenoj viziji Manhattana. Isuviše kontroverzan za tadašnje prilike izgubio je u utrci za Oscara od “Rockyja”.
Raging Bull (1980.) Rađen je prema autobiografiji boksera Jakea La Motte, a sniman u crno-bijeloj tehnici. Scenarij je, kao i za “Taksistu”, pisao Paul Schrader. “Razjareni bik” smatra se najboljim Scorsesejevim filmom, a osvojio je i titulu najboljeg filma desetljeća te osam nominacija za Oscara. Za ulogu psihotičnog boksera, čija se ličnost urušava pod pritiskom autodestruktivnih nagona, De Niro je nagrađen zlatnim kipićem.
The King of Comedy (1983.) Apsurdna satira svijeta medija i zvijezda, odstupanje od emocionalno intenzivnih filmova s kojima je najčešće dovođen u vezu. De Niro glumi komičara u usponu, opsjeda slavnog komičara, da bi ga na koncu oteo i preuzeo njegovu scenu izjavivši: “Bolje biti kralj komedije jednu noć, nego propalica ostatak života”.
The Color of Money (1986.) Vrlo zapažen film u kojem su glumili Tom Cruise i Paul Newman, kao mladi bahati igrač biljara i bivši profesionalni igrač koji ga podučava. Newman je za ovu ulogu nagrađen Oscarom za glavnu mušku ulogu.
The Last Temptation of Christ (1988.) Pratimo životno putovanje stolara, Isusa iz Nazareta (Willem Dafoe). Scorsese je odgađao ekranizaciju sve dok nije bio siguran da je u stanju knjigu prenijeti na platno tačno onako kako želi. 'Posljednjim Kristovim iskušenjem' pokrenuo je mnoge kontroverze ali si je i osigurao još jednu nominaciju za zlatni kipić.
Goodfellas (1990.) Scorsesejeva vizija istinite priče o Henryju Hillu, jednoj od ključnih figura kriminalnog miljea New Yorka šezdesetih i sedamdeseti.
Cape Fear (1991.) Max Cady (De Niro) je opasni psihopat koji je proveo četrnaest godina u zatvoru zbog silovanja. Vrijeme provedeno u zatvoru potrošio je smišljajući osvetu svom advokatu Bowdenu koji ga je neuspješno branio na sudu.
Casino (1995.) Klasični mafijaški film donosi priču o vlasniku kockarnice (De Niro), koji muku muči s raskalašenom suprugom (Sharon Stone) dok vodi kockarnice u Las Vegasu.
Gangs of New York (2002.) Historijska drama Martina Scorsesea s Leonardom DiCaprijem, Daniel Day-Lewisom i Cameron Diaz u glavnim ulogama smještena je u sredinu devetnaestog stoljeća u zloglasni dio New Yorka. Rat raznih okruga bjesni godinama između bandi "Domorodaca", anglosaksonskih protestantskih bijelaca rođenih u Sjedinjenim Državama i katoličkih irskih imigranata.
Shutter Island (2010.) Veliki komercijalni uspjeh postigao je triler u kojem detektiv (DiCaprio) dolazi na misteriozni otok u potrazi za pacijentom kako bi riješio težak slučaj. Klasična priča o ludilu u kojem detektiv traži sam sebe posve je netipična za kompletan Scorsesejev filmski opus.
The Departed (2006.) Radnja se odvija u Bostonu gdje Frank Costello, irski gangsterski bos, ubacuje Colina Sullivana kao krticu unutar Državne policije Massachusettsa. Film je osvojio četiri Oscara: za najbolji film, najboljeg režisera (Martin Scorsese), najbolju montažu (Thelma Schoonmaker) i najbolji adaptirani scenarij (William Monahan). Osim toga je Mark Wahlberg bio nominovan za najboljeg sporednog glumca.
The Wolf of Wall Street (2013.) Scorseseova adaptacija biografije burzovnog mešetara koji je doživio veliki uspon i veliki pad u korumpiranom svijetu Wall Streeta. Temeljen na istinitoj priči, film predstavlja život Jordana Belforta, povezanog s kriminalom i korupcijom.
Ukupno 64 impresivna naslova, koje potpisuje možda najznačajniji reditelj današnjice, nastali su nakon što je Martin Scorsese diplomirao na New York Univesity’s Tish School of the Arts šestominutinim filmom "The Big Shave" koji je imao i alternativni naslov – "Viet ‘67". Film pokazuje proces brijanja mlađeg muškarca, koji britvom vrši postepeno nasilje nad vlastitim tijelom, te završava u krvi. Kratki uradak predstavlja metaforu samodestrukcije američke upletenosti u Vijetnamski rat.
