Kako je propust u Ustavu omogućio da u Vladi u Tuzli ne moraju biti konstitutivni narodi

Naime, u članu 3. Ustava navedeno je da "konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi, ministarstvima Kantona, kantonalnim i općinskim sudovima, u kantonalnim i općinskim organima vlasti i upravi". Prema dokumentu, zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine. Međutim, iako se čini da je ovaj član decidan, znakovi interpunkcije otvaraju priliku za njegova različita tumačenja.

"Ne želim biti tumač, ali imam pravo da iznesem svoj stav. Ja ću poštovati svaku odluku Ustavnog suda, jer sam legalista, međutim drugačije je kada imamo zarez i kada imamo dvije tačke. Kada se nešto nabraja i ukoliko želite da se prilikom tog nabrajanja nešto odnosi na sve što je nabrojano onda je potrebno staviti dvije tačke, pa tek onda nabrajati. Kod nas u ovom slučaju nije tako, jer je stavljen zarez i nije precizirano da u svakoj instituciji pojedinačno mora biti zastupljenost. Ne kažem da je u redu što nema Hrvata u sastavu Vlade, ali mislim da se to sada u drugim institucijama treba izbalansirati kroz ministarstva, odnosno pomoćnike ministara, upravne organizacije i slično", mišljenja je Vujović.

Krešić: Nemamo više mehanizama za borbu

Klub Hrvata vezano za ovaj problem nove korake nije poduzimao, zbog, kako navode, nepostojanja pravnog mehanizma na osnovu kojeg bi mogli dalje postupati.

"Naše nije da ocjenjujemo da li je potez koji smo poduzeli u skladu s Poslovnikom o radu Skupštine TK, ili ne. Smatramo da je to trebalo otići prema Ustavnom sudu FBiH koji će to odlučiti", kaže za naš portal član Kluba Hrvata u Skupštini TK Boris Krešić.

On je istakao da su apelaciju uputili kako bi se zauvijek razriješilo pitanje o tome da li konstitutivnost naroda mora biti zastupljena u svakom pojedinom organu, ili u svim organima izvršne, zakonodavne i sudske vlasti.

"Prema mojim informacijama, u sudskoj vlasti konstitutivnost naroda se gleda na nivou Federacije BiH, a ne kantona. Pa je sada pitanje kako kantonalna vlast može utjecati na zastupljenost konstitutivnih naroda u sudovima, što stoji u Ustavu TK, kada znamo da sudije postavlja Visoko sudsko i tužilačko vijeće", istaknuo je Krešić, koji je stava da je ova pitanja davno trebalo riješi, kako bi se zastupnici bavili pitanjima svih građana kantona i federacije.

Profesorica državnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli Dženeta Omerdić stava je da u Vladi Tuzlanskog kantona treba biti pripadnik iz reda hrvatskog naroda, jer je riječ o principu proporcionalnosti koji se primjenjuje na području cijele BiH.

Ona iznosi i mišljenje da je u konkretnom slučaju evidentan izostanak političke odgovornosti, s obzirom na to da se tačno znala procedura po kojoj se stavlja prigovor na odluku o imenovanju Vlade TK.

"Na vanrednoj sjednici Skupštine TK, kada su zastupnici tumačili Poslovnik o radu Kantonalne skupštine i Ustav TK, potrebno je bilo uzeti pauzu, kako bi predstavnik hrvatskog naroda uložio prigovor i tada bi bile ispoštovane formalno-pravne pretpostavke. Međutim, nedovoljno poznavanje normi i možda malo prevelika ležernost koja je definitivno prisutna kod zastupnika u Skupštini, dovela je do situacije koju sada imamo. Treba se malo uozbiljiti te individualni i partikularni interesi staviti po strani, kako bi se pristupilo ozbiljnijem rješavanju problema kojeg definitivno imamo. Ako će se politika voditi na način da 'tjerate kontru' onda vam pravo ne može pomoći i ja kao pravnica ne mogu dati odgovor na nešto što političari hoće", kaže Omerdić za Klix.ba.

Kada se ulaže vitalni nacionalni interes?

Ona ističe i da je u članu 3. stav 2. aktuelnog Ustava Tuzlanskog kantona kontradiktorno i pozivanje na popis stanovništva iz 1991. godine, s obzirom na to da se sve odluke Ustavnog suda FBiH referiraju na popis iz 2013. godine, a čak je i Federalni ustav izmijenjen, pa se vezuje za posljednji popis.

"Najveći problem u našem državnom i ustavnom uređenju je taj što nismo precizirali konkretno povodom čega se može uložiti vitalni nacionalni interes. Teorijski bi trebalo da se vezuje za one elemente koji su vam ključni za grupu koju vi predstavljate, ali kod nas je to široko obuhvaćeno i mislim da je to jedna od mana kada je riječ o sadržajnom kontekstu principa zaštite konstitutivnosti naroda. Za razliku od ostalih demokratskih sistema koji su to precizirali, kod nas se vitalni nacionalni interes koristi kada hoćete imenovati ili smijeniti upravni odbor, ali bi se to trebalo vezivati za jezik, kulturu, identitet i gradivne elemente svakog identiteta koji su bitni da bi pripadnici određene društvene grupe (kod nas su to konstitutivni narodi, op.a.) ostvarivali pravo u javnoj i privatno-pravnoj sferi", stava je Omerdić.

Vrijedi kazati da ovo nije prvi put da se u Tuzlanskom kantonu sa zakašnjelom reakcijom pokreće pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Naime, 2007. godine isto je učinio i Tomo Vidović, tadašnji član SDP-a, međutim njegov zahtjev je od Ustavnog suda FBiH odbijen zbog neispunjenja procesnih pretpostavki, a u obrazloženju je istaknuto da se o pitanju trebalo raspravljati na samoj sjednici Skupštine TK.