Zašto je BiH meta optužbi za potencijalni radikalizam i šta otkrivaju zvanični izvještaji
Zabrinut je tako lider Francuske za BiH, pokušavajući evidentno djelimično opravdati svoj stav za nedavanje zelenog svjetla Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za početak pregovora s Evropskom unijom.
Također, Macron se u svojim stavovima davno odmakao od stavova socijaliste i približio se desničarskim vladama koje zagovaraju čvrste granice i “konsolidiranje trenutne EU". Pored toga, Macron koristi prostor da u Evropi najglasnije nametne svoj stav zbog povlačenja Njemačke u tim procesima u određenu rezerviranost, ali i neaktivnosti SAD-a.
Nastavak je to slične priče koju je prošle godine vodila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je tvrdila da u BiH postoji opasnost od 10.000 potencijalnih terorista, povratnika sa sirijskog ratišta. Nemjerljiva je šteta koja se nanosi BiH iznošenjem takvih neutemeljenih tvrdnji.
A podaci s terena kažu da je iz BiH na sirijsko ratište otišlo nešto manje od 400 osoba, od čega se većina nije vratila, a značajan broj je i poginuo. S druge strane, BiH radi i na procesuiranju onih koji se vrate.
Očito je Macron zaboravio da je od nešto više od 5.000 osoba koje su iz Evrope otišle na sirijsko ratište, skoro 2.000 iz Francuske. Štetne tvrdnje po BiH koje je iznio Macron mogu biti posljedica neznanja i dezinformiranosti, ali i jasnog plana da se cijela regija koja teži ka EU predstavi kao nestabilna.
BiH ima određene nedostatke kada je riječ o ljudskim kapacitetima za rad u sigurnosnim agencijama, ocijenio je nedavno State Department. Ipak, BiH je uspješno odgovorila svim sigurnosnim izazovima procesuiranjem nekoliko osoba koje se dovode u vezu s odlaskom ili pokušajem odlaska na sirijsko ratište.
Pohvale za rad na antiterorističkom zadacima i generalno sigurnosnim izazovima BiH je dobila i 2016. kada je u Sarajevu boravio sada već bivši direktor CIA-e John O. Brennan, ali i ove godine kada je u BiH dolazio zamjenik direktora CIA-e Vaughn Bishop.