Alić je tužbu protiv Tuzlanskog kantona, odnosno Kantonalne vlade, podnio zajedno s prijedlogom privremene mjere i mjere osiguranja, zbog, kako je naveo, klasičnog političkog pritiska koji je rezultirao smjenom Dževada Kormana.
S obzirom na to da je riječ o tužbi i prijedlogu mjera hitnog karaktera, shodno proceduri koju zakon nalaže, Općinski sud u Tuzli ima tri dana roka za donošenje odluke.
Ukoliko odluka bude u korist Kormana, on će na mjesto direktora Uprave policije biti vraćen do okončanja sudskog postupka. Međutim, ukoliko nadležna pravosudna institucija donese suprotno rješenje vodit će se redovan sudski postupak.
Uz tužbu i prijedlog privremene mjere i mjere osiguranja Alić je također dostavio i brojne materijalne dokaze kojima, kako navodi, potvrđuje nezakonitu smjenu Kormana te pokušaj stavljanja policijskih struktura pod političku kontrolu u Tuzlanskom kantonu.
Priča o Kormanovoj smjeni počela je koncem prošle godine kada mu je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Sulejman Brkić dao "jedinicu" za rad za vremenski period od 1. decembra 2018. do 30. novembra 2019. godine, a potom Kantonalnoj vladi uputio prijedlog ocjene rada direktora Uprave policije za isti period. Brkić je predložio da ta ocjena bude "ne zadovoljava", što je Vlada Tuzlanskog kantona i usvojila.
Nakon toga Korman je uputio žalbu koja nije prihvaćena te je Kantonalna vlada pribavila saglasnost od netom konstituisanog Nezavisnog odbora Skupštine Tuzlanskog kantona za konačnu odluku o smjeni.
Svoj krajnji potez Kantonalna vlada povukla je prošlog petka te je donošenjem odluke smijenila Kormana s pozicije direktora Uprave policije kantonalnog MUP-a.
U tužbi Kormana protiv Vlade Tuzlanskog kantona ukazano je i na nerelevantnost Nezavisnog odbora za donošenje ovakve odluke, ali i kršenja zakonskih propisa prilikom konstituisanja ovog tijela.
Naime, kako je napisano u tužbi, novi saziv Nezavisnog odbora nije imao nikakav uvid u Kormanov rad, s obzirom na to da je zvanično formiran tek u januaru 2020. godine.
"U tužiteljev (Kormanov, op.a.) rad nije imao neposredan uvid ni aktuelni ministar MUP-a TK Sulejman Brkić jer je imenovan na poziciju tek od jula 2019. godine. Novi članovi Nezavisnog odbora su imenovani 24. decembra 2019. godine, a konstituirajuću sjednicu su zakazali tek za 23. januar 2020., dakle kroz 30 dana, što je suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima, koji u članu 31. propisuje da je Nezavisni odbor dužan, najkasnije u roku od 15 dana od dana imenovanja, održati konstituirajuću sjednicu i usvojiti Poslovnik o radu', čime je i u ovom dijelu proceduralno prekršen prekluzivni rok, što pak i onako nezakonito i neutemeljeno mišljenje novog Nezavisnog odbora o radu tužitelja za 2019. godinu, čini i sa formalno-pravnog aspekta nezakonitim, pa su onda posljedično i radnje ministra Sulejmana Brkića suprotne relevantnim odredbama Zakona navedenih u pravnom osnovu ove tužbe", kaže se, između ostalog, u tužbi.
Na smjenu direktora Uprave policije u petak su reagovali i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i američki ambasador u našoj zemlji Eric Nelson. Kako su kazali, odluka Vlade Tuzlanskog kantona pokazuje da tamošnje vlasti nisu spremne poštovati osnovne principe dobrog upravljanja, što je ključni element svake funkcionalne države. Zbog toga će, kako su upozorili, ispaštati upravo građani najmnogoljudnijeg kantona u Fedraciji BiH.
