3 "sporna" člana
77

Stihijski udari na državu BiH: Zašto Dodiku smetaju strane sudije?

S. Hambo
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Ustavni sud je posljednja brana odbrane države i državnosti BiH. U trenucima kada je pravosudni sistem generalno na lošem glasu, Ustavni sud je rijetka instanca koja maksimalno odmjereno radi svoj posao. Stoga se nameće pitanje, zašto srpskom političkom korpusu smetaju sudije stranci.
Od 2015. godine do danas odluke Ustavnog suda su nekoliko puta značile alarmiranje i vlasti i opozicije u Republici Srpskoj. Odluke koje je donosio Ustavni sud, a koje nisu bile po volji političkoj strukturi RS-a značile su pojačanu priču o neophodnosti srpskog jedinstva i zajedničkog usmjerenog djelovanja na državnom niovu. Tako se desilo i sada.

Ustavni sud je donio odluku kojom je stavio van snage dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a, a na osnovu kojeg je vlast tog entiteta državno zemljište proglašavala entitetskim, odnosno vlasništvom Republike Srpske.

I vlast i opozicija iz RS-a sada jednoglasno poručuju da će blokirati rad institucija BiH dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH, a koji će značiti izbacivanje stranih sudija. Taj detalj je dugogodišnja želja SNSD-a, a prije dvije godine čak je u saradnji sa HDZ-om planirana izrada zakona koji bi se uputio u Parlament BiH i kojim bi se strane sudije izbacile.

A strane sudije kao dio Ustavnog suda su kategorija nastala u Dejtonu, kao neminovna potreba da se u nekoć razvaljenoj i razrušenoj državi uspostavi pravni poredak koji će značiti vladavinu prava.

Ustavni sud BiH sastoji se od devet članova. Dva Bošnjaka, dva Srbina, dva Hrvata i stroje sudija stranaca, koji ne mogu biti državljani BiH, niti neke susjedne države (Hrvatska ili Srbija).

Strane sudije bira Evropski sud za ljudsk aprava u konsultacijama s Predsjedništvom BiH. Ukoliko je neko sumnjao u kredibilitet stranih sudija, nameće se pitanje zašto njihovo imenovanje nije blokirano u Predsjedništvu, s obzirom da ta institucija vrši konsultacije s Evropskim sudom za ljudska prava.

Trenutno su strane sudije u Ustavnom sudu BiH Tudor Pantiru iz Moldavije, a između ostalog je radio i kao stalni predstavnik svoje zemlje u Ujedinjenim narodima, ali i kao sudija Evropskog suda za ljudska prava. Strana sutkinja je i Margarita Caca Nikolovska iz Sjeverne Makedonije, a pored ranije dužnosti sutkinje Vrhovnog suda Makedonije, bila je predstavnica svoje zemlje pri Evropskoj i međunarodnoj asocijaciji sudija. Treći strani sudija Ustavnog suda BiH je Italijan Giovanni Grasso. Autor je velikog broja stručnih i naučnih radova koji su objavljeni u eminentnim naučnim publikacijama širom Evrope te direktor i koordinator istraživačkih projekata u polju krivičnog prava i evropskog krivičnog prava.

Ostale sudije Ustavnog suda BiH su: Zlatko Knežević (predsjednik), Mato Tadić, Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić.

Kao argument za izbacivanje stranih sudija politički predstavnici RS-a navode preglasavanje. Konkretno inputiraju da se odluke donose politički i to glasovima bošnjačkih sudija uz "pomoć" stranih sudija. Uvažavajući autoritet i stručnost svih sudija ostaje otvoreno pitanje da njihove odluke pojedinima ne odgovaraju iako su usklađene s evropskom pravnom stečevinom i normama. Prethodne odluke Ustavnog suda koje su problematizirane su odluka o Danu RS-a - 9. januar, kao i o neustavnom referendumu povodom 9. januara.