Ustavni sud je donio odluku kojom je stavio van snage dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a, a na osnovu kojeg je vlast tog entiteta državno zemljište proglašavala entitetskim, odnosno vlasništvom Republike Srpske.
I vlast i opozicija iz RS-a sada jednoglasno poručuju da će blokirati rad institucija BiH dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH, a koji će značiti izbacivanje stranih sudija. Taj detalj je dugogodišnja želja SNSD-a, a prije dvije godine čak je u saradnji sa HDZ-om planirana izrada zakona koji bi se uputio u Parlament BiH i kojim bi se strane sudije izbacile.
A strane sudije kao dio Ustavnog suda su kategorija nastala u Dejtonu, kao neminovna potreba da se u nekoć razvaljenoj i razrušenoj državi uspostavi pravni poredak koji će značiti vladavinu prava.
Ustavni sud BiH sastoji se od devet članova. Dva Bošnjaka, dva Srbina, dva Hrvata i stroje sudija stranaca, koji ne mogu biti državljani BiH, niti neke susjedne države (Hrvatska ili Srbija).
Strane sudije bira Evropski sud za ljudsk aprava u konsultacijama s Predsjedništvom BiH. Ukoliko je neko sumnjao u kredibilitet stranih sudija, nameće se pitanje zašto njihovo imenovanje nije blokirano u Predsjedništvu, s obzirom da ta institucija vrši konsultacije s Evropskim sudom za ljudska prava.
Trenutno su strane sudije u Ustavnom sudu BiH Tudor Pantiru iz Moldavije, a između ostalog je radio i kao stalni predstavnik svoje zemlje u Ujedinjenim narodima, ali i kao sudija Evropskog suda za ljudska prava. Strana sutkinja je i Margarita Caca Nikolovska iz Sjeverne Makedonije, a pored ranije dužnosti sutkinje Vrhovnog suda Makedonije, bila je predstavnica svoje zemlje pri Evropskoj i međunarodnoj asocijaciji sudija. Treći strani sudija Ustavnog suda BiH je Italijan Giovanni Grasso. Autor je velikog broja stručnih i naučnih radova koji su objavljeni u eminentnim naučnim publikacijama širom Evrope te direktor i koordinator istraživačkih projekata u polju krivičnog prava i evropskog krivičnog prava.
Ostale sudije Ustavnog suda BiH su: Zlatko Knežević (predsjednik), Mato Tadić, Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić.
Kao argument za izbacivanje stranih sudija politički predstavnici RS-a navode preglasavanje. Konkretno inputiraju da se odluke donose politički i to glasovima bošnjačkih sudija uz "pomoć" stranih sudija. Uvažavajući autoritet i stručnost svih sudija ostaje otvoreno pitanje da njihove odluke pojedinima ne odgovaraju iako su usklađene s evropskom pravnom stečevinom i normama. Prethodne odluke Ustavnog suda koje su problematizirane su odluka o Danu RS-a - 9. januar, kao i o neustavnom referendumu povodom 9. januara.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
