Klix.ba ekskluzivno objavljuje akt suda: Solak i Hodžić se sumnjiče za pranje novca i brojne zloupotrebe
Krenimo redom:
Iz do sada prikupljenih materijalnih dokaza Tužilaštvo BiH je utvrdilo da je Fahrudin Solak u svojstvu odgovorne osobe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) 3. aprila donio odluku o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama, pozivajući se na odluku Vlade FBiH o proglašenju nesreće u kojoj je navedeno da nabavka 100 invazivnih respiratora ACM812A Bejing Aerospace Changfeng predstavlja izuzeće od primjene zakona.
Istog dana, dakle 3. aprila, Solak i Fikret Hodžić, kao odgovorna osoba preduzeća "Srebrena malina" potpisuju ugovor o kupoprodaji 100 invazivnih respiratora ACM812A i to s tehničkim karakteristikama, kako je navedeno u ponudi prodavca od 2. aprila za iznos od 10 miliona i 530 hiljada KM.
Istog dana FUCZ je s računa Ministarstva finansija FBiH izvršio dva transfera novca, čiji je iznos naveden u ugovoru, i prebacio ih na račun preduzeća "Srebrena malina".
Kako je Fikret Hodžić raspolagao novcem koji mu je uplaćen
Hodžić je 17. aprila s računa "Srebrene maline" uplatio 7 miliona 620 hiljada i 300 KM na račun dobavljača respiratora u Kini. Dana 20. aprila Hodžić je platio 297 hiljada KM aviokompaniji FlyBosnia za troškove prijevoza, a 29. aprila je uplaćeno milion i 78 hiljada KM carinskih dažbina za uvoz. Također, u navedenom periodu su izvršena i druga plaćanja s predmetnih računa, uključujući i podizanje u gotovini 100.000 KM 27. aprila, dakle neposredno nakon što su respiratori isporučeni u BiH.
Tužilaštvo BiH je u svom izvještaju navelo da iz dokumentacije koja je dostavljena iz FUCZ-a proizilazi da je Solak s Hodžićem sklopio ugovor na osnovu prihvatanja ponude "Srebrene maline" od 2. aprila. Tužilaštvo navodi da im je dostavljena fotokopija ponude zajedno s prilogom o tehničkim specifikacijama na engleskom i kineskom jeziku, ali na kojoj ne postoji prijemni pečat protokola FUCZ-a ili bilo koje druge institucije, kao ni ispis emaila.
Stoga Tužilaštvo zaključuje da se u ovoj fazi ne može tvrditi da je navedena ponuda uopće bila i zaprimljena u FUCZ-u prije potpisivanja ugovora 3. aprila. Također, Ured premijera Vlade FBiH je ponudu "Srebrene maline" dostavio 30. marta u kabinet Zavoda za javno zdravstvo, na kojoj postoji i otisak prijemnog pečata.
Sud dalje ističe da se "za razliku od drugih ponuda, u ovoj fazi postupka" samo za ponudu "Srebrene maline", na osnovu koje je i potpisan ugovor, ne može utvrditi kada je i da li je uopće dostavljena FUCZ-u prije zaključenja ugovora.
Sumnju potkrepljuje činjenica da iz dokumentacije koju je SIPA izuzela iz Privredne banke proizilazi da je Fikret Hodžić banci dostavio potpisani ugovor 3. aprila, koji je identičan ugovoru koji je banci dostavio FUCZ, s tim da je kao predmet ugovora označen respirator invazivni HC VE003.
Sud smatra da iz navedenog proizilazi osnov sumnje da u vrijeme potpisivanja ugovora između FUCZ-a i "Srebrene maline" nije postojala ponuda sa specificiranim tipom i vrstom respiratora koji je kasnije kupljen (ACM812A), već je kao predmet ugovora označen respirator HC VE003. Tako postoji osnovana sumnja da je tek kasnije, po saznanju koje će respiratore "Srebrena malina" biti u mogućnosti isporučiti, potpisan novi ugovor u kojem je kao predmet ugovora naveden respirator ACM812A.
Ovo potvrđuje činjenica da je ugovor na kojem je navedeno da se kupuju respiratori tipa HC VE003 pronađen u banci, gdje Solak i Hodžić u međuvremenu nisu mogli postupiti, dok je ugovor gdje je navedeno da se kupuju respiratori ACM812A, a koji je dostavljen iz FUCZ-a, pronađen u preduzeću "Srebrena malina".
Sud smatra da iz svega ovoga proizilazi da je Fahrudin Solak prilikom donošenja svoje odluke o izuzeću od primjene Zakona o javnim nabavkama od 3. aprila bio svjestan i želio zaključiti ugovor sa "Srebrenom malinom", bez obzira na to što u tom trenutku nije imao ponudu "Srebrene maline" s konkretnom vrstom i tipom respiratora. Sud smatra da proizilazi osnov sumnje da je Solak postupao u namjeri da "Srebrenoj malini" i njenom vlasniku pribavi nepripadajuću imovinsku korist u iznosu cijene ugovora, što također predstavlja kršenje Zakona o javnim nabavkama.
Tužilaštvo BiH je u obrazloženju zahtjeva Sudu da se "Srebrenoj malini" blokiraju bankovni računi navelo da je Fahrudin Solak u svojoj odluci 3. aprila propustio dati bilo kakvo obrazloženje za donošenje odluke o izboru "Srebrene maline", što je indikativno kada se u obzir uzme činejnica da je u vrijeme kada je Solak donio odluku o izuzeću od primjene Zakona o javnim nabavkama, FUCZ već imao veći broj ponuda drugih ponuđača iz BiH i inozemstva za isporuku respiratora, s različitim uslovima tipa, vrste i rokova isporuke.
Sud smatra da iz svega navedenog, prema stavu Tužilaštva proizilazi osnov sumnje da je Fahrudin Solak svojim radnjama zloupotrijebio položaj direktora FUCZ-a i donio nezakonitu odluku o izuzeću od primjene Zakona o javnim nabavkama. To je prema dosadašnjoj istrazi Tužilaštva uradio u prethodnom dogovoru s Fikretom Hodžićem da zaključivanjem ugovora "Srebrenoj malini" pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Iz dostavljene dokumentacije iz Privredne banke proizilazi da je "Srebrena malina" bila u ugovornom odnosu s crnogorskom firmom "BTL Montenegro" u vezi s nabavkom 100 respiratora ACM812A, gdje se Hodžić pojavljuje kao krajnji kupac.
Pravosudne institucije u BiH smatraju da i u ovom slučaju postoji osnov sumnje da i firma iz Crne Gore polaže u određenoj mjeri pravo na dobit iz posla nabavke respiratora.
Zbog svega navedenog prošle sedmice je Tužilaštvo BiH zatražilo od Suda BiH da donese rješenje o blokadi računa "Srebrenoj malini".
Odluka suda bila je jasna
Računi su ekspresno blokirani, a u obrazloženju Sud BiH ocjenjuje da u ovom trenutku postoji dovoljno dokaza koji ukazuju na počinjena krivična djela: udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zlopupotreba položaja ili ovlasti i pranje novca. Zbog svega toga izdato je rješenje o blokadi računa "Srebrenoj malini" u iznosu većem od milion KM.
Pranje novca
S obzirom na to da je Fikret Hodžić 27. aprila s računa svoje firme bez ikakvog navođenja svrhe podigao 100.000 KM, Sud smatra da je objektivna sumnja da je on bio svjestan da su navedena sredstva stečena na osnovu ugovora koji je zaključen na nezakonit način, odnosno da postoji osnov sumnje da je učinjeno krivično djelo te je na taj način pokušao prikriti trag i onemogućiti povrat novca stvarnom vlasniku.
Sud smatra da sve ukazuje na to da postoji dovoljan stepen sumnje da je izvršeno udruživanje radi vršenja krivičnog djela, zloupotreba položaja i pranje novca te da postoji srazmjer između novčanog iznosa koji se blokira i iznosa za koji postoji osnov sumnje da predstavlja krivično djelo.
Sud na kraju poziva, s obzirom na to da se radi o budžetskom novcu, da Tužilaštvo BiH u daljem toku postupka postupa s posebnom hitnošću.