Upoznajte Mostarku koja je otkrila jedan od najvećih speleoloških objekata u BiH

To je po njezinim riječima bilo početkom godine, a sa osmijehom se sjeća kada je bacila prvi kamen da je mislila kako se radi o dubini od oko 70 metara, pa je plan nju istražiti bio nakon što se istraži Velika Dželalija koja sa tom dubinom spada među dublje jame na tom području i svom impozantnom otvoru je vidljiva i preko Google Earth.

Međutim ulazak u jamu se odužio zbog koronavirusa, pa je tek nakon popuštanja mjera zaštite po dolasku ekipe iz Karlovca dogovoren ulazak u dugo traženu jamu, o čemu Žana sa zanosom govori.

Slikovito opisujući svaki korak od prvog ulaska, pronalasku police na 230 metara, i šoka od dubine jame do onoga trenutka kad je nakon 400 metara spuštanja osjetila tlo pod nogama govori sa osmijehom i željom da se što prije vrati i nastavi istraživati.

"Kad smo prvi put ušli na oko 200 metara smo ostali bez užeta, ja sam se vratila nazad i donijela još užadi iz auta, ali nije nam bilo dovoljno da se spustimo do dan, pa smo na 300 metara užeta ostali visiti u vertikali kojoj se nije nazirao kraj. Tako smo dan kasnije u ranim jutarnjim satima nastavili. Spuštanje kroz 400 metara bilo je nešto neopisivo, jer sam imala osjećaj da se radi o jami bez dana, a kad sam osjetila tlo pod nogama ne mogu taj osjećaj opisati. Posebno sam oduševljena onim što sam dolje vidjela od malih kada, vode do gljiva i brojnih kanala koji će biti predmet istraživanja za duži period“, navodi Žana.

BiH i Hrvatska

Ono što ju je posebno oduševilo nakon ovoga otkrića kako kaže jeste činjenica da se javnost konačno počela interesirati za speleologiju koja je u BiH za mnoge još nepoznanica.

"Mi u BiH imamo mali broj speleologa u odnosu na susjednu Hrvatsku gdje se provode velika istraživanja“, kaže naša sagovornica

I sama je sa speleolozima u Hrvatskoj stekla znanja i vještine, gdje se obrazovala godinama, te stekla status instruktora, a potom znanje prenosi novim generacijama.

Posebnu pažnju je posvetila istraživanju jama i dokumentiranju te digitalizaciji podataka, jer kako kaže želi da to ostane u nasljeđu generacijama koje dolaze.

"U svim zemljama Evropske unije postaje katastri jama, pa smo i mi tako krenuli istraživati kod nas i raditi zapisnike. Svaka jama koju smo mi istražili dobila je svoj broj, ime i pločicu, tako da jednog dana kad kod nas bude zaživjela speleologija možemo sve dokumentirati i odmah uvrstiti u katastar “, kaže Žana u nadi da se uz buđenje ekološke svijesti dolazi i do spoznaje o potrebi speleologije u BiH.

Do sada su kako tvrdi već istražili oko 60 jama a najnovija jama koja je iznenadila sve, nosi broj 46.

"Imamo još oko 15 jama koje smo istražili i ucrtali ali nismo ih numerirali jer nismo imali pločice te još 15 za koje znamo i planiramo istražiti“, pojašnjava nam ona.

Tokom istraživanja su kako ističe otkrili, posebno u jamama koje se nalaze u blizini naseljenih mjesta svega i svačega, od kućanskih aparata do eksplozivnih naprava. To po njezinim riječima govori da svijest ljudi nije dovoljno razvijena o značaju očuvanja podzemlja, što je cilj ovoga društva aktualizirati među mladima. No njoj je sada kako kaže u glavi samo Mala Dželalija, ponovni odlazak u jamu, te osiguravanje opreme i sredstava za nastavak istraživanja.

"Ja sam ovdje sada, ali u svojoj glavi sam još u jami. Žao mi je što nisam mogla fotografirati dno i ogromnu dvoranu po kojoj je neopisivo lijepo hodati da javnost vidi to speleološko blago“, kaže Žana u razgovoru za Klix.ba.

Na kraju je objasnila kako svjetlost dolazi kad je najjače sunce samo do 250 metara dubine i da je za fotografiranje čarobnog svijeta na 400 metara dubine potrebna specijalna oprema i stručna osoba, te obećala da će sa zadovoljstvom javnosti donijeti dio ljepote kad se steknu uslovi za to.