Mostar i (ne)demokratija: Kako Izetbegović i Čović mogu danas obavezati sutrašnje vijećnike

U petak je portal Klix.ba ekskluzivno objavio sadržaj usaglašenog statuta Grada Mostara koji je proizvod više etapnih pregovora SDA i HDZ-a, a čije objavljivanje je jednu od ključnih bh. političkih tema otvorilo javnosti. Mnogi su krenuli u analiziranje dva modela popunjavanja vijeća, iako je u cijeloj priči (pregovora koji su u toku) ta stavka najmanje bitna, a i sve je od ranije poznato.

Način popunjavanja Gradskog Vijeća Grada Mostara direktno je vezan za presudu Ustavnog suda i to se može promijeniti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Oba modela dogovorena su u desetak krugova pregovora gradskih mostarskih organizacija parlamentarnih političkih stranaka u prvoj polovini 2018. godine i od tada je to fiksno.

Srž pregovora nije implementacija presude, nego dogovor o promjeni statuta na kojem sve ovo vrijeme insistira SDA. Za održavanje mostarskih izbora i deblokiranje trenutne situacije dobro je da je u vezi s tim učinjen progres, da se, kako je to na BHT-u u subotu kazao Bakir Izetbegović "dogovoreno 15 stvari, a ostaje još samo jedna".

To je, kako je precizirao lider SDA, "jedan limit oko duplog potpisa", a vjerovatno se odnosi na odluke koje bi supotpisivali budući gradonačelnik i predsjedavajući Gradskog vijeća.

U cijeloj priči promiče jedan detalj, činjenica, enigma. Kako sporazum koji će u ovim pregovorima biti dogovoren može biti obavezujući za vijećnike koji bi ga trebali u izabranom vijeću implementirati kroz usvajanje promjena statuta i šta ako SDA i HDZ u novom gradskom vijeću neće imati dvotrećinsku većinu za promjenu statuta. Dobro bi bilo da u narednim danima neko od uključenih subjekata pojasni taj dio.