Da li se u vodotoku rijeke Željeznice na Ilidži nezakonito eksploatiše šljunak?
Avdić je ocijenio da je, kako je rekao, dio problema vezan za korupciju.
"Zato što konkretno u vodozaštitnoj zoni između Sokolović Kolonije i Hrasnice ne postoji nikakav ugovor za eksploataciju. Eksploatišu potpuno nelegalno. To bi bilo kao kada biste vi došli s mašinama i kopali. Oni to rade već neko vrijeme. Tamo se već mogu vidjeti rupe i provalije. Desetine i desetine kamiona su to izvukle. Ništa se nije plaćalo kao naknada Agenciji za vodno područje rijeke Save i preko agencije bi trebala da zaradi i opština, odnosno kanton. To je taj koruptivni dio", kazao je Avdić.
Prema njegovim riječima, na lokaciji u blizini "Mosta spasa" kod Sokolović Kolonije viđaju kamione jedne privatne građevinske kompanije.
"To je ilidžanska firma koja radi baš značajan dio poslova na Ilidži u smislu asfaltiranja. Izvlače odatle šljunak... Tu se može preispitati i povezanost te firme s načelnikom", istakao je.
Upozorio je da eksploatacija za posljedicu ima ekološki problem.
"Radi se o vodnom području i vodozaštitnoj zoni prve kategorije. Iskop je došao na nekih dva metra od table 'Vodovoda i kanalizacije' na kojoj piše: 'Vodozaštitna zona prve kategorije'. Dalje su neki objekti Vodovoda", tvrdi Avdić.
Kao problem je naveo i to što se u rupe, koje nastaju eksploatisanjem, odlaže razni otpad.
"Najviše je tu građevinskog otpada, što je nedozvoljeno", dodao je. Kako je rekao, odlaže se otpad i iz drugih lokalnih zajednica.
"Prije pet-šest mjeseci, možda i više, prilikom izgradnje nekog velikog tržnog centra negdje kod Boljakovog Potoka, desetine kamiona su istresale otpad nastao pripremanjem terena. Oni tako rade. U te rupe odlažu otpad i uvijek iznova. Poslije to izgleda kao da ništa nije rađeno. Ali, to ekološki nije uredu. Ne zna se šta se baca. Sve ostaje ispod. Poznato je da je to vodozaštitna zona. U blizni su i naselja. Na kraju krajeva, to je nelegalno. To pokazuje da ne postoji država", zaključio je Avdić.
On je potcrtao da su građani Sokolović Kolonije prije nekoliko mjeseci prijavili ovaj slučaj entitetskoj i kantonalnoj inspekciji.
"Iz Federalne inspekcije su nam rekli da je nadležna Kantonalna inspekcija. Od Kantonalne inspekcije nismo dobili nikakav odgovor", rekao je Avdić.
Kako je kazao Avdić, njegov stranački kolega, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Igor Stojanović je inicirao rješavanje ovog problema.
"Kantonalna inspekcija je Stojanoviću odgovorila da ona nije nadležna, već da je nadležna Federalna inspekcija. To je već ismijavanje zastupnika, vijećnika i države", naglasio je.
Naglasio je da Općina Ilidža nikome nije odgovarala po ovom pitanju i da je Skupština KS usvojila zaključak kojim se obavezuju Vlada kantona Sarajevo, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (KUIP) i Općina Ilidža da hitno poduzmu sve potrebne zakonske radnje kako bi se, između ostalog, zaustavilo odlaganje otpada na lokalitetima u blizini "Mosta spasa" koji pripada vodozaštitnoj zoni.
Bez konkretne reakcije Općine Ilidža
U cilju provjera Avdićevih navoda kontaktirali smo ilidžanskog načelnika Senaida Memića. U telefonskom razgovoru nam je poručio da se po ovom pitanju obratimo općinskoj službi za medije kratko dodavši:
"Partije kada žele nešto zloupotrijebiti, onda ih sve interesuje. Šta sam ja govorio deset godina?"
Obratili smo se općinskoj službi. Ali, odgovore na pitanja do objavljivanja ovog teksta nismo dobili. Pitali smo ih: da li je tačno da je riječ o nelegalnoj eksploataciji šljunka i da Općina Ilidža nije ništa poduzela da to onemogući, da li je tačno da firme ne plaćaju eksploataciju te da je razlog tome što su bliske lokalnoj vlasti, da li se na mjestu eksploatacije odlažu građevinski otpad i smeće, da li je tačno da se to sve dešava u blizini vodozaštitne zone, šta Općina namjerava učiniti po tom pitanju?
Odgovornost na inspekcijama
Kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša je 29. maja proslijedilo zahtjev KUIP-u, Inspektoratu urbanističko-građevinske, ekološke, komunalne i stambene inspekcije da izvrši nadzor nad, kako je navedeno, nelegalnim odlaganjem otpada i o tome izvijesti ministarstvo.
Koje aktivnosti su proveli po pitanju eksploatacije šljunka - pitali smo i KUIP.
"Obavještavamo Vas da je rijeka Željeznica vodotok I kategorije i inspekcijski nadzor je u nadležnosti Federalne vodne inspekcije. Dozvole za vađenje šljunka izdaje Agencija za vodno područje rijeke Save, a sve shodno Zakonu o vodama", odgovorili su iz KUIP-a.
Obratili smo se preduzeću "Vodovod i kanalizacija". Potvrdili su nam da je šljunak eksploatisan u, kako su istakli, prvoj zaštitnoj zoni u Sokolović Koloniji. Ukazali su na to da su o tome obavijestili KUIP u januaru 2018. Ali, prema njihovim navodima, eksploatacija je u međuvremenu prestala. Također su potvrdili da je ove godine primijećeno odlaganje građevinskog otpada na spomenutoj lokaciji i da su o tome obavijestili inspekciju.
Naglasili su sljedeće:
"U cilju sprečavanja nedozvoljenih aktivnosti, uposlenici 'Vodovoda i kanalizacije' vrše redovan obilazak vodozaštitne zone i u slučaju pojave kamiona ili mehanizacije u vodozaštitnoj zoni, obavijestit će nadležnu policijsku upravu, s kojom je dogovoreno da će patrola po pozivu izaći na mjesto događaja i identificirati osobe koje vrše odlaganje otpada ili ekspolataciju šljunka i sačiniti službenu zabilješku na osnovu koje inspekcija može poduzeti odgovarajuće mjere protiv osoba koje vrše nedozvoljene aktivnosti."
Znatno smanjena naknada za eksploataciju
Za Željeznicu je odgovorna Agencija za vodno područje rijeke Save. Naknada za vađenje materijala iz vodotoka za koje je nadležna Agencija se mijenjala iz godine u godinu pa je tako 2007. po ovom osnovu naplaćeno više od 700.000 KM. Prošle godine taj iznos je bio znatno manji. Naplaćeno je samo 30.000 KM. Isto toliko se očekuje i u ovoj godini, navedeno je u izvještaju agencije.
Postavlja se pitanje zašto je znatno smanjena naplata eksploatacije?
Razlog je vjerovatno i u tome što je veći dio eksploatacije ilegalan, što tvrdi Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Istakli su da je u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini legalno izvađeno 4,2 miliona tona šljunka i pijeska. Trećina, 1,4 miliona tona je izvezeno.
