Turković poslala notu Srbiji zbog presude komandantu Armije RBiH, a pisala je i čelnicima EU
Ministrica vanjskih poslova BiH također traži od Srbije da razmotre i ulože sve napore u zaustavljanje dosadašnje prakse u vođenju krivičnih postupaka za ratne zločine protiv građana BiH pred svojim sudovima te da iskoriste sve raspoložive resurse kako bi se ova problematika riješila u skladu s važećim međunarodnim sporazumima potpisanim između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, dajući prioritet postizanju pravde kao temeljnog cilja krivičnog postupka.
Također, ministrica Turković je o istoj temi pisala i čelnicima Evropske unije i to komesaru za vanjske poslove i sigurnost Jospehu Borellu te komesaru za proširenje Oliveru Varhelyju.
"Uvjerena sam da shvatate ozbiljnost situacije i njen potencijalni negativni utjecaj na stabilnost. Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizovati odnose država bivše SFRJ. Pozovite na poštovanje međunarodnog prava. Pozovite na obustavu svih jednostranih i politički motivisanih zakona, posebno onih koji čine štetu građanima drugih država. Pozovite na obeštećenje za sve osobe koje su oštećene, pozovite na njihovo oslobađanje i ponovno suđenje koje može da odredi njihovu krivicu zbog potencijalnih zločina", navodi između ostalog Turković u pismu zvaničnicima EU.
Isto pismo Turković je poslala i Sergeu Brammertzu, glavnom tužiocu Haškog tribunala.
Nota koju je Ministarstvo vanjskih poslova BiH poslalo Srbiji prenosimo u nastavku:
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izražava svoje poštovanje Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije, te sa žaljenjem konstatuje da nadležni organi R. Srbije i dalje nastavljaju praksu procesuiranja ratnih zločina koristeći se odredbama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine (ZORZ). U vezi s tim, Ministarstvo vanjskih poslova BiH želi skrenuti pažnju na sljedeće činjenice:
Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine donesen je 2003. godine. Ovim zakonom se tadašnja Srbija i Crna Gora, a današnja Republika Srbija, proglasila nadležnom za vođenje krivičnih postupaka zbog "teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava izvršenih na području bivše Jugoslavije od 1. januara 1991., a koja su navedena u Statutu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju“, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve ili mjesto gdje je zločin počinjen. Ovim zakonom Republika Srbija je, suprotno međunarodnom pravu, međunarodnoj praksi i dobrim običajima među suvremenim državama proširila svoju krivičnu jurisdikciju te je odlučila primjenjivati ovlasti u skladu s institutom univerzalne jurisdikcije in absentia.
Univerzalna jurisdikcija, kao institut međunarodnog prava, u svojoj je primjeni teritorijalno neograničena te se aplicira na sve države svijeta i sva područja, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve, isključivo na temelju težine počinjenog zločina (aposteriori). Suprotno tome, član 3. ZORZ-a primjenjuje se isključivo na unaprijed određeni krug država nastalih raspadom bivše SFRJ, čime se značajno mijenja prostorno (neograničeno ka ograničenom) i vremensko (aposteriori ka apriori) djelovanje instituta univerzalne jurisdikcije. Takvim apriornim prostorno-vremenskim ograničenjem univerzalna jurisdikcija prestaje biti politički neutralna i postaje pravno-politički instrument zasnovan na pretpostavci o nesposobnosti ili nespremnosti država nastalih raspadom bivše SFRJ za procesuiranje najtežih povreda međunarodnog prava.
ZORZ i način na koji se on primjenjuje u R. Srbiji suprotni su načelima na kojima se temelje odnosi među suverenim državama utvrđeni Poveljom Ujedinjenih nacija (UN), osnovnim načelima međunarodnog javnog prava, osnovnim načelima međunarodnog krivičnog prava, kao i temeljnim načelima na kojima je zasnovano i djeluje EU zakonodavstvo. Uprkos pisanim protestima i zahtjevima za ustupanje krivičnih predmeta vođenih protiv državljana BiH pred pravosudnim organima R. Srbije pravosuđu Bosne i Hercegovine, nadležni organi R. Srbije još uvijek nisu iskazali namjeru da poduzmu konkretne korake u tom pravcu, niti da suspenduju dalju primjenu zakona ili preinače njegove sporne odredbe.
Imajući u vidu sve navedeno, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ponovo poziva nadležne organe u R. Srbiji da razmotre dalju primjenu ZORZ-a te traži od nadležnih organa R. Srbije da postupaju u skladu s Ugovorom između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i njegovim izmjenama i dopunama, Ugovorom između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 14.02.2005. i njegovim izmjenama i dopunama, Ugovorom o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije od 5. septembra 2013. te Protokolom o saradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srbije, od 28. aprila 2006. godine. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine poziva nadležne organe Republike Srbije da postupaju u skladu s dobrosusjedskim odnosima, da razmotre i ulože sve napore u zaustavljanje dosadašnje prakse u vođenju krivičnih postupaka za ratne zločine protiv građana BiH pred svojim sudovima te da iskoriste sve raspoložive resurse kako bi se ova problematika riješila u skladu s važećim međunarodnim sporazumima potpisanim između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, dajući prioritet postizanju pravde kao temeljnog cilja krivičnog postupka.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koristi i ovu priliku da Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije uputi izraze svog posebnog poštovanja.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
