Predstavnički dom Parlamenta BiH izglasao izmjene Izbornog zakona za Mostar!
Ono što predstoji jeste da prijedlog prođe i na Domu naroda BiH, a sjednica je zakazana za sutra. Tako će nakon 10 godina konačno doći kraj demokratskom zastoju u najvećem hercegovačkom gradu.
Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika sa šest izbornih jedinica i to tako da Gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari Grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad 7, a Zapad četiri. Sa Gradske liste bira se još 13 vijećnika.
Zahtjev za izmjene Izbornog zakona su podnijeli zastupnici SDA i HDZ-a.
Kritike na ovaj sporazum došle su iz opozicije, posebno iz SDP-a, a oni su poslali i svoj prijedlog izmjena izbornog zakona.
Predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a BiH Saša Magazinović je tokom rasprave rekao da poslanici pred sobom imaju zahtjev za hitni postupak vezan za Izborni zakon u vezi Mostara, koji su dogovorili SDA i HDZ BiH. Magazinović je kazao da predlagač treba objasniti zbog čega poslanicima nije dopušteno da o ovome razgovaraju i zašto hitni postupak.
Poslanik Nermin Nikšić (SDPBiH) je tokom rasprave kazao da je za SDP BiH potpuno neprihvatljivo "grubo ignorisanje institucija BiH na način da se pregovora sa samo dva politička subjekta, koji su već 20 godina uzrok problema, a ne faktor rješenja".
Poslanik Damir Arnaut (Naša stranka) je kazao da u ovom prijedlogu nešto veliko nedostaje, a to je kako i kada će se lokalni izbori u Mostaru održati.
Po njegovim riječima, bila je, u najmanju ruku, neophodna odredba koja će reći "izuzetno od rokova propisanih drugim članovima Izbornog zakona, CIK BiH će za potrebe lokalnih izbora u Mostaru odrediti te i te rokove".
On je podsjetio da su lokalni izbori već raspisani, CIK BiH je već odredio rokove i "sad ne postoji zakonska mogućnost, odnosno ovaj prijedlog ne daje CIK-u zakonsku mogućnost da utvrdi druge rokove za potrebe lokalnih izbora u Mostaru ove godine".
Predsjedavajući Kluba poslanika SDS-PDP Mirko Šarović je kazao da ovaj klub podržava donošenje jednog ovakvog zakona poslije toliko godina, ali "ovo rješenje nije dobro, posebno za predstavnike srpske zajednice u Mostaru".
Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjana Krišto (HDZ BiH), kao jedna od potpisnica predloženog zakona, je kazala da razlozi koji su navedeni za donošenje ovog zakona leže prvenstveno u tome da se provede odluka Ustavnog suda za grad Mostar, koja je donesena 2010. godine, prema kojoj je Ustavni sud utvrdio odredbe koje su bile diskriminatorske u odnosu na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.
"Nakon što Parlamentarna skupština nije izvršila svoju obvezu u smislu implementacije njihove odluke, Ustavni sud je 2012. godine stavio pomenute odredbe, koje nisu u suglasju ni sa Ustavom BiH, izvan pravne snage", kazala je Krišto, te podsjetila da se od tog momenta lokalni izbori u gradu Mostaru nisu proveli.
Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da je anomalija ovog teksta to da u prijedlogu zakona nisu propisani posebni vremenski rokovi za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Poslanica Alma Čolo (SDA) je kazala da, kao odgovoran poslanik, želi da omogući ljudima u Mostaru da imaju izbore.
"Oni su ih imali posljednji put 2008. godine i ti izbori su važili do 2012. godine", navela je Čolo.
Po njenim riječima, "osam godina nemamo Gradsko vijeće u Mostaru".
"Kriva sam ja, kriv je Halid Genjac, kriv je Nikola Lovrinović, a nije kriv sistem koji je sve to kreirao. Mi sad želimo to da popravimo, da omogućimo ostvarivanje izbornog prava u Gradu Mostaru", kazala je Čolo.
Predsjedavajuća Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Snježana Novaković Bursać je kazala da je bitno da građani Mostara, bez obzira na nacionalnu pripadnost zaslužuju, kao što je to potvrdio Evropski sud za ljudska prava, da se održe izbori.
Današnju sjednicu Parlamentarne skupštine BiH obilježile su brojne pauze i prepirke zastupnika.
Treba istaći da je i današnji sastanak lidera SNSD-a, SDA i HDZ-a doprinio izglasavanju ovog zakona.
Predlagači zakona bili su poslanici Nikola Lovrinović, Predrag Kožul, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Mijo Matanović, Adil Osmanović, Safet Softić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić i Denis Zvizdić.
