Profesor Muhamed Smajlović: Hitno nam treba novi tim u laboratoriji za detekciju korone
Smajlović je ranije bio redovni profesor na Katedri za higijenu i tehnologiju namirnica, a obnašao je funkciju prodekana za međunarodnu saradnju na matičnom Fakultetu. Preuzimajući poziciju dekana, Smajlović nam govori da se i sam malo uplašio onim što će ga zateći, ne zbog stanja na fakultetu odranije, već zbog onoga što je donijela pandemija.
"Zatekao me pad prihoda. Naišao sam na takoreći praznu kasu, ali smo se, na sreću, nakon određenog vremena uspjeli vratiti u neko normalno stanje, najviše zahvaljujući komercijalnom testiranju. Inače mi nismo nikakva profitna organizacija, uvijek poslujemo s pozitivnom nulom, tako da smo prema tome imali i malo sreće zato što smo dobili dozvolu da naša laboratorija za detekciju koronavirsa radi na komercijalnoj bazi. Odatle mi uspijevamo u posljednje vrijeme akumulirati određena finansijska sredstva koja usmjeravamo dalje u poboljšanje nastave i naučno-istraživački rad", govori nam Smajlović na početku razgovora.
U nastavku on podsjeća da je Veterinarski fakultet u Sarajevu isfinansirao veliko historijsko istraživanje autohtonog koronavirua i njegovo sekvencioniranje, upravo zahvaljujući vlastitim sredstvima. Ovo istraživanje u kojem je izoliran prvi bosanskohercegovački soj virusa SARS-CoV-2, potencijalan je doprinos razvoju adekvantne vakcine protiv koronavirusa.
Nedostaje radnika u laboratoriji
Međutim, iako se Veterinarski fakultet može pohvaliti inovativnim profesionalcima, ne može i kapacitetom ljudi. Proteklih dana sve je veći pritisak na Laboratoriju za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta, gdje se obavljaju PCR testiranja, a dekan ne krije zabrinutost zbog onoga što će donijeti naredni mjeseci.
"Situacija u laboratoriji je vrlo kompleksna. Najveći problem će biti naše osoblje, odnosno nedostatak rezervnih timova i mene već hvata panika. Uposleni u laboratoriju već dva, tri mjeseca rade do 19 sati i na izmaku su snage. Dolazi august, vrijeme je godišnjih odmora, a šta ako se i zaraze. Iako se nalaze na najsigurnijem mjestu, mogu se zaraziti bilo gdje drugo. Ko će onda raditi?", upozorava Smajlović.
Dekan je uputio molbu premijeru Kantona Sarajevo da mu omogući zapošljavanje rezervnog tima u laboratoriji, a saznajemo kako je dobio odgovor da je njegova molba proslijeđena nadležnim ministarstvima.
"Ne tražimo da nam iko išta plaća, samo da nas puste i odobre nam da zaposlimo još jedan tim ljudi. Ta laboratorija nije bila ni predviđena da radi komercijalne testove, to je naučno-istraživačka laboratorija. Nemamo Automatski ekstraktor RNK koji ubrzava testiranja jer do sada nismo imali potrebe za njim. Sve radimo ručno i zato smo spori. Kad bismo imali ovu mašinu, sve bi bilo brže, a najvjerovatnije će je i nabaviti fakultet. Uložit ćemo ono što smo zaradili", kazao nam je Smajlović otkrivajući da mašina košta oko 50.000 KM.
S druge strane, u laboratoriju Veterine do sada je urađeno otprilike 700 komercijalnih PCR testova, ali nisu svi naplaćeni po cijeni od 200 KM. Dosta njih koristi se za redovno kontrolu i testiranje osoblja. Veterinarski fakultet u Sarajevu nabavljao je testove, ali zbog otežanih procedura javnih nabavki usporena je nabavka novih testova.
Na pitanje da li postoji mogućnost da nestane PCR testova, Smajlović nam odgovara: "Svašta se može desiti. BiH je, prema mom mišljenju, na tržištu tih proizvoda na zadnjem mjestu gdje će se vršiti dostave".
Smajlović vjeruje da će potrajati potreba društva za PCR testovima s obzirom da stiže jesen i sezona sezonske gripe, kada će biti još potrebnije vršiti pretrage kako bi se razlikovali virusi.
U razgovoru s dekanom Smajlovićem dotičemo se i teme o validnosti PCR testiranja u bh. laboratorijima. To što Njemačka u jednom trenutku nije priznavala PCR testove urađene u BiH, Smajlović najviše krivi manjkavost sistema naših institucija.
"Naš Institut za akreditaciju od 2012. godine ima deset laboratorija koje su akreditovane prema međunarodnim standardima kojima mi dokazujemo našu kompetentnost, da smo na nivou međunarodnih laboratorija i da se naš nalaz priznaje svugdje u svijetu. Žašto njemački Institut Robert Koch nije imao tu informaciju, ne znam. Nije mi jasno da tada kad se to desilo nije reagovao Institut za akreditaciju BiH kao nadležna institucija koja nas od 2012. prati i zna da je naša laboratorija akreditovana. Mi smo samoinicijativno poslali dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH da reaguje i obavijesti Ambasadu Savezne Republike Njemačke da to nije istina. Tek tada Institut za akreditaciju se oglasio", pojasnio nam je Smajlović.
Virusi, životinje i ljudi
Kroz razgovor o pandemiji prisjećamo se i kada je, kako i odakle potekao koronavirus. Smajlović nije želio mnogo komentarisati stanje na divljim tržnicama u Wuhanu, odakle je potekao virus, govoreći da to nije njegova profesija, ali se osvrće na njemu bliske oblasti. Jedna od njih je postupanje prema životinjama, što nas dovodi do halal klanja životinja kroz koje Smajlović pojašnjava izbijanje virusa.
"Prvi propis u halal klanju jeste da životinja mora biti dozvoljena, a jedna od nedozvoljenih životinja je svinja. Uvijek je u zraku pitanje zašto je to tako. Kroz historiju sigurnosti hrane zabrana konzumiranja svinje ne potiče iz islama. I stari Egipćani nisu konzumirali svinjsko meso, pa poslije njih i Feničani, Jevreji... Hiljade godina prošlo je dok je ta zabrana došla do islama, iako je danas najpoznatija po tome. U svakom slučaju, jedan od razloga zašto je to tako upravo se veže za ovu trenutnu situaciju s pandemijom. Opće poznato jeste da je svinja genetski jako slična čovjeku. Ona predstavlja takoreći zdjelu za miješanje virusa. To možemo pojasniti kroz virus ptičije gripe koji se prilagodio organizmu čovjeka. Naime, ukoliko virus ptičije gripe uđe u svinju, ona predstavlja jednu vrstu zdjele za miješanje gena. Iz toga proizilazi virus ptičije gripe koji dolazi do čovjeka kao izuzetno opasno oboljenje. Poredeći ga s Covidom-19, virus ptičije gripe ima smrtnost od 52 posto, što znači da svaki drugi čovjek umire od ovog virusa. Pored toga, virus ptičije gripe i dalje je aktivan u svijetu i veoma opasan. Stoga je najmanja vjerovatnoća da će i koronavirus nestati. On će kružiti planetom. H1N1 je virus svinjske gripe koji je u periodu od 1918. do 1920. ubio između 50 i 70 miliona ljudi. Sad taj isti H1N1 i dalje kruži među svjetskom populacijom", govori dekan.
Stoga profesionalcima veterinarske struke nisu ništa novo razne epidemije i novi virusi. Kako kaže Smajlović, oni uvijek stoje između zoonozičkih bolesti i čovjeka.
Zadovoljan online nastavom
I dok se cijeli svijet vrti oko pandemije i njenih posljedica, pa tako i Veterinarski fakultet u Sarajevu, dekan podsjeća da se ne smije zaboraviti njihova primarna misija - obrazovanje mladih ljudi. Studentima koji ne mogu zamisliti školovanje bez praktične nastave, što je u slučaju studija veterinarske medicine, bilo je izuzetno teško izdržati prve mjesece pandemije. Na sreću, kaže Smajlović, kada je ukinuto vanredno stanje uspjeli su organizovati i praktičnu nastavu u manjim grupama.
"U suštini, vrlo sam zadovoljan online nastavom. Naši nastavnici su me jako prijatno iznenadili i veoma sam ponosan jer su se brzo snašli i prešli na online sistem rada. Tu nismo imali apsolutno nikakvih problema, sve je dobro funkcionisalo. Imamo jako dobru IT službu i podršku. Profesor Fejzić je to jako dobro razvijao. Tek sad vidimo da imamo sistem koji funkcioniše", rekao nam je dekan.
Razgovor završavamo uz Smajlovićeve riječi da će "pandemija možda i spasiti nauku".
"Nismo mi navikli imati podršku institucija. Izdvajanja za nauku u BiH uvijek su bila daleko najmanja u regionu. Možda će nas i spasiti ovakva situacija", zaključio je dekan.
