Poslodavci kontra Sindikata: Što je problem da radnik ode na prinudni odmor i prima punu platu
U zemljama Evropske unije i regiona postojeće radno zakonodavstvo je raguliralo radne odnose tokom vanrednog stanja. Nažalost, postojeći Zakon o radu FBiH ne definira radne odnose tokom stanja nesreće, stoga su nephodne njegove izmjene i dopune.
"Sada je pravo vrijeme za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH, jer se zakoni donose prije nego što nastupi kriza. A posljedice neuređenih radnih odnosa u vremenu proglašenog stanja nesreće, bili smo u prilici vidjeti tokom marta, aprila i maja, su da se broj otkaza radnicima po danu mjerio hiljadama. Predloženi zakon usklađen je s konvencijama Međunarodne organizacije rada, kao i Evropskom socijalnom poveljom te drugim međunarodnim aktima koje je ratifikovala BiH. Usklađene su i s najvišim standardima zaštite prava radnika", navodi se u saopćenju.
Praksa i iskustvo viskorazvijenih zemalja su pokazali da liberalizacija radnog prava, što je intencija predloženog zakona, doprinosi povećanju broja zaposlenih i povećanju plaća, poručuju poslodavci.
Tekst izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH usaglašen je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, kada su uvaženi svi prijedlozi i zahtjevi sindikata. Šta više, nakon usaglašavanja teksta, a pod pritiskom sindikata, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u cijelosti izbacilo i promijenilo tri člana.
Predloženim zakonom nisu mijenjane odredbe koje govore o potrebi prethodne saglasnosti ili konsultacija s vijećem uposlenika ili sindikatom.
"Rad od kuće, kako je predložen u ovom zakonu, nije kazna, nego privilegija za radnike, a sigurno je nešto što će u naredne dvije-tri godine postati pravilo i način rada gdje god je to moguće. Šta je problematično u činjenici da radnik bude upućen na godišnji odmor kada ne može raditi, mimo volje poslodavca, a tokom trajanja godišnjeg odmora prima iznos pune plaće i sjedi kod kuće. I nakon nekoliko mjeseci ponovo, na vlastiti zahtjev može otići na godišnji odmor koji će mu, također, biti plaćen, poručuju poslodavci.
Skraćeno radno vrijeme je rješenje iz ogromne većine zakona o radu zemalja EU s tim da za to vrijeme radnici primaju odgovarajući iznos plaće, srazmjerno satima provednim na radu. A prema predloženom zakonu radnicima u FBiH bi za skraćeno radno vrijeme bilo isplaćeno najmanje zagarantovanih 70 posto plaće.
Što znači da neko radi 30 ili 50 posto radnog vremena, a prima 70 posto plaće. Izmjenama i dopunama Zakona o radu uvodi se institut "čekanja" koji može trajati najviše 60 dana i u vezi s tim, pitamo da li je bolje da tokom tih 60 dana radnik sjedi kući, prima paću koja će zavisiti od kolektivnih ugovora ili drugih akata i dogovora, ima plaćene poreze i doprinose i vrati se na posao kada se za to stvore uvjeti ili dobije otkaz?
"Zloupotrebe i neprihvatljivo ponašanje jednog broja nazoviposlodavaca, zbog zaštite njihovih neprincipijelnih interesa, ne može biti dobar argument za odbijanje zakona. Radi se o čistom populizmu i politikantstvu. Saglasni smo da se svaka predložena odredba još jednom razmotri i eventualno koriguje, s ciljem smanjenja mogućnosti zloupotrebe. Također, ukoliko zastupnici to budu tražili saglasni smo da se zakon razmatra u redovnoj proceduri", zaključuje se u saopećnju.
Poslodavci su pozvali zastupnike da pokažu svijest o važnosti izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH te pomoći u čuvanju zdravlja i života uposlenika, radnih mjesta i prevazilaženju krize izazvane pandemijom koronavirusa.
