Pet decenija nakon izgradnje Skenderija propada, a vlast ne zna šta učiniti s njom

Panel-diskusiju "Novi život Skenderije" organizovali su Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine (AA BiH) i Vlada Kantona Sarajevo. Domaći, regionalni i strani stručnjaci, političari i građani dali su svoje prijedloge kako vratiti značaj ovom objektu, koji je imao do posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

Međutim, od održavanja panel-diskusije do danas nije urađeno ništa da se neki od prijedloga pretoče u djelo. Iz Asocijacije arhitekata su nam kazali da u međuvremenu nisu imali komunikaciju s nadležnima u kantonalnoj vlasti, a upravo je ona vlasnik ovog objekta. O ovom pitanju s odgovornima nije razgovarao ni arhitekta i vlasnik autorskih prava za Skenderiju Džan Karajica koji je unuk jednog od projektanata ovog objekta Halida Muhasilovića.

"S ovom vlasti nemam o čemu da razgovaram, jer ću ispasti kao njihov sagovornik. Kada dođe druga, imat će moju punu saradnju. Do tada neka poštuju Zakon o zaštiti autorskih prava. Ja ću ga sigurno poštovati i koristiti", rekao je Karajica za Klix.ba.

Do objavljivanja teksta od kantonalnog Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša nismo dobili odgovore na sljedeća pitanja: da li su poduzeti konkretni koraci kada je riječ o ovom objektu i šta je naprihvatljivije učiniti da bi Skenderija ponovo bila upotrebljiva.

Prošle godine je Skenderija svrstana među objekte brutalističke arhitekture u svijetu, što je inicijativa Njemačkog arhitektonskog muzeja za spašavanje brutalističkih djela. Prijedlog i materijal za inicijativu pripremila je Mejrema Zatrić u ime Asocijacije arhitekata.

Iz Muzeja su Skenderiju opisali kao "ekspresivnu" zgradu ispred koje se nalazi prostrani trg. Naglasili su da je smještena u centru grada tako da afirmira geografsku strukturu grada te da na simboličan i materijalan način ukazuje na to da pripada gradu.