Žalica pred premijeru "Babe": Zbog niza pogrešnih poteza stižu posljedice pogubnije od virusa
Kako u petinu normalnog budžeta i mali vremenski period smjestiti sjajnu ideju i ekipu
Upravo je "Koncentriši se, baba" dokaz da uz kombinaciju kvalitetne ideje i vrlo talentovane glumačke ekipe, čak i sa manjim budžetom reditelj može napraviti čudo. U ovom slučaju čudo traje nešto više od sat vremena i spremljeno je za samo petinu normalnog budžeta.
Sve scene su snimljene u nekoliko povezanih prostorija, a radnja je smještena u 1992. godinu, na "samrtnu postelju Jugoslavije".
"Takve parametre je zadao TRT, glavni producent projekta. Osim toga, vremenski okvir za realizaciju bio je vrlo gust, praktično smo morali završiti film u okviru godinu dana. To su otežavajuće okolnosti, ali nisu negativno utjecali na naš radni elan i motiviranost. Naprotiv, radili smo u fantastičnoj atmosferi, koju ću pamtiti, poletno, lako, naprosto zato što nam je bilo stalo da radimo jedni sa drugima i napravimo ovaj film", govori Žalica.
Dodaje kako nije siguran da bi ponovio ovakvo iskustvo, ali kako se plaši da će produkcijska realnost uskoro biti takva da će se sve više raditi pod sličnim uslovima - ako se želi raditi. No ipak, ističe kako je vrlo sretan što je oko sebe uspio okupiti sjajnu ekipu. U filmu se pojavljuju Mira Banjac, Jasna Žalica, Emir Hadžihafizbegović, Alma Prica, Jadranka Đokić, Vedrana Božinović, Admir Glamočak, Dženita Imamović, Bane Popović, Izudin Bajrović i Dino Sarija.
"Okupili smo se, nekako, spontano. Iskomunicirali smo se vrlo brzo i lako. Neke kontakte sam radio ja, neke Miro Purivatra, neke Amra Bakšić, uglavnom vrlo brzo, uz manje probleme, jer neke kolegice i kolege ipak nisu mogli pristati na ovaj način i uslove rada, smo imali ekipu okupljenu oko zajedničke želje da napravimo film. Nismo pitali za uslove, i vjerujem da nismo pogriješili. Vjerujemo u ovo što smo zajednički uradili", ističe reditelj.
Radnja filma publiku će vratiti u posljednje dane mira u Sarajevu. Mnogobrojna porodica dolazi iz različitih dijelova Jugoslavije, okuplja se na sarajevskoj adresi, u kući njihove majke koja je na samrti, a koja iza sebe treba ostaviti veliko nasljedstvo. Dok čekaju da "sudija svira kraj", počinju spletkariti jedni protiv drugih jer svi žele preuzeti što veći dio nasljedstva. Starica (Mira Banjac) je budna, prati spletke i učestvuje u razgovorima.
Krajem jula publici je bačena udica - objavljen je zvanični trailer, te su reakcije širom regiona pokazale da mnogi željno iščekuju premijeru filma.
"Ne zna se šta će biti sa drugim festivalima, da li će i kada doći do drugog vala pandemije, kakav će biti odgovor pojedinih država, kada če i na koji način i da li će uopšte biti moguća kino-distribucija... Mnogo upitnika. Naša zajednička želja je da film dođe do što većeg broja gledalaca, ukoliko to ne bude moguće u klasičnoj kino-distribuciji onda će biti na online platformama. Vidjećemo. Ne sumnjam ni u kapacitet niti u namjere producenata i distributera filma", kaže.
"Pandemija prijeti potpunim uništenjem kinematografije, kulture... - svega"
U cijeloj slici pojave pandemije koronavirusa, kinematografija trpi posljedice kao i drugi segmenti naših života.
"Pandemija je, bar privremeno, promijenila svijet. Što nam je prije pola godine izgledalo nezamislivo, danas je realnost. Uglavnom u negativnom smislu. No ne treba zaboraviti drugu stranu ove priče, u situaciji kada su socijalni kontakti potencijalna opasnost ljudi više traže odmor i zabavu kući, tako da se gledanost filmova i serija na streaming platformama jako povećala. Ali filmove i tv serije treba i prozvoditi, a u ovim uslovima, barem kod nas, to je nemoguće. Dakle, sa produkcijske strane je jako loše, a sa distribucijske, bolje", ističe.
Priznaje kako pati za doživljajem gledanja filma kao jedinstvenog intimno-socijalnog doživljaja, u mraku pune kino dvorane: "Šteta će biti ako toga nestane, vjerujem da neće, ali barem za neko vrijeme će biti tako. Zbog toga sam teško, ali ipak prihvatio činjenicu da će i moj film imati online premijeru".
Na pitanje koliko je, prema njegovom mišljenju, novonastala situacija utjecala na domaću filmsku industriju, Žalica ističe kako smatra da pandemija prijeti da nas u potpunosti uništi. Ne samo kinematografiju i kulturu, nego sve.
"Mislim da je napravljen niz neodgovornih, pogrešnih poteza sa posljedicama potencijalno pogubnijim od virusa. Mi imamo ukinuto stanje prirodne nesreće u situaciji kada imamo deset puta goru epidemiološku sliku nego u vrijeme kada je stanje prirodne nesreće bilo na snazi. Onda su rekli da prelazimo na Švedski model. Na koji model se misli? Švedski model penzionog osiguranja? Zdravstva? Nivoa korupcije? Odgovornosti pojedinca? Funkcionisanja sistema?", govori.
Da li se naprosto željelo reći: Od danas više ne brinemo o javnom zdravlju?, pita reditelj.
"Od sad su krivi ljudi koji ne poštuju naše preporuke. Neće ih ni poštovati, jer smo odavno potonuli u mrak primitivzma u kom je dokaz veličine bezumni, agresivni bezobrazluk. Kod nas je frajerski ne nositi masku, maska na licu se doživljava kao neki izraz slabosti. Ali, nisu krivi ljudi koji više ne razumiju osnovne norme civiliziranog ponašanja, zato što su civilizacijske norme ovde davno pokopane i prestale biti mjera vrijednosti. To je rezultat dugogodišnje strategije pogrešnih prioriteta nacionalnih političkih torova. Zato je logično da će EU u uslovima krize povećavati potporu za kulturu, obrazovanje i sport, a mi ćemo je kresati. Tu se radi o civilizacijskoj razlici između EU i nas. Mrka kapa", ogorčeno kaže.
Naposljetku govori o planovima za budućnost, kazavši kako trenutno radi na više projekata. U toku su pripreme za novu akademsku godinu, jer je i tu komplikovana situacija.
"Ne znamo koji oblik nastave će biti moguć, pa je potrebno pripremiti se za razne scenarije. Razvijam TV seriju, to mi je vrlo uzbudljiv proces, jer se radi o istorijskoj epohi, pa imam dosta istraživanja. I, naravno, pripremam film 'Praznik rada', u stvari, saniramo posljedice pandemije na prepostavljeni plan realizacije. Tu smo bili pred kraj finansiranja, trebali ući u pripreme snimanje krajem ljeta, ali to, naprosto nije bilo moguće. Prije svega zato što je BiH zemlja visokog epidemiološkog rizika u koju ne možete doći a da ne idete po povratku u karantin, niti iz nje bilo gdje otići", govori.
U slučaju otežane komunikacije nemoguće je raditi međunarodnu koprodukciju kakva je naš film, ističe: "Nadam se da će se situacija u narednih pola godine, godinu popraviti, ali nisam preveliki optimista".
