Tajne operacije Rusije: Kako je misteriozni špijun Konstantin Pikalov utjecao na izbore u BiH
Prva na listi osoba koje su istraživači detaljno analizirali je Jevgenij Prigožin, poznat kao Putinov kuhar. Naime, Prigožin je bivši osuđenik koji je odslužio svoje vrijeme za pljačke, prevare i prisiljavanje maloljetnica na prostituciju. Započeo je svoju legitimnu karijeru devedesetih kao vlasnik restorana u Sank Petersburgu, a kasnije i kao ugostitelj za Kremlj.
Danas je njegov službeni posao upravljanje širokim ugostiteljskim lancem koji osigurava obroke milionima ruskih vojnika, policajaca, tužitelja, pacijenata u bolnicama i školaraca, u zamjenu za silne isplate procijenjene na najmanje tri milijarde dolara u 2011. godini. Ipak, pišu istraživači Bellingcata, njegove neslužbene operacije uklapaju se u profil sigurnosnog aparata sjene autoritarne države - proizvodnja lažnih vijesti, zastrašivanje novinara, miješanje u izbore, politički inženjering i tajne vojne operacije.
Prigožin je u SAD-u optužen zbog pokušaja utjecaja na izbore 2016. godine u korist Donalda Trumpa, što on danas oštro negira. On je uspio stvoriti jednu od najvećih poznatih internet kampanja za dezinformisanje u kojoj je objavljena 71.000 tvitova s ciljem predstavljanja ruske verzije rušenja leta MH17. Na isti način objavljene su i hiljade poruka kojima se promovira Brexit.
Bellingcat piše da je Prigožin također povezan s političkim inženjeringom prilagođenim Kremlju u više desetina afričkih zemalja, dok su ga SAD sankcionirale zbog njegovog finansiranja Wagner Group, nekorporativne privatne vojne kompanije s historijom tajnih operacija u Ukrajini, Siriji i nekoliko afričkih zemalja. Nedavno je optužen i za postavljanje mina oko libijskog Tripolija.
Dugotrajna istraga Bellingcata, Insidera i Der Spiegela sada je otkrila dezinformacije, političko uplitanje i vojne operacije Jevgenija Prigožina koje su čvrsto povezane s ruskim Ministarstvom obrane i najvećom stranom ruskom obavještajnom službom GRU. Kako piše Bellingcat, Prigožinova privatna infrastruktura služi kao kanal za pranje novca za vladine operacije u inozemstvu.
"Također smo identificirali vezu između Prigožinovih utjecajnih operacija u Africi i ruskog Ministarstva obrane. Prema dokumentima do kojih je došao naš istražni tim, on je u cjelosti upravljao ruskim paravojnim operacijama u Africi, uključujući i u vrijeme kada su ubijena tri ruska novinara koja su istraživala njegove operacije u Srednjoafričkoj Republici, kao i dok su novinari na zapadu bili zarobljeni i maltretirani. Čini se da on nije na radaru zapadnih obavještajnih ili agencija za provođenje zakona jer uživa u neograničenom putovanju Evropom zahvaljujući višestrukim šengenskim vizama", pišu istraživači Bellingcata.
Istraživači Bellingcata uspjeli su pratiti Prigožinove telefonske razgovore i e-mailove te su ustanovili da je bio u stalnom kontaktu s gotovo cijelim timomkabineta predsjednika Vladimira Putina i ruskog Ministarstva odbrane. U periodu od osam mjeseci on je čak 144 puta komunicirao s Putinovim savjetnikom Dmitrij Peskovom.
Opisujući Prigožinove aktivnosti u Africi, istraživači spominju i izvjesnog Konstantina Aleksandrovicha Pikalova koji se povezuje i s Bosnom i Hercegovinom, odnosno miješanjem u izborni proces u BiH.
Konstantin je poznat i kao Mazay ili Pukovnik, a nikad nije snimljen bez naočala, što je onemogućilo njegovu identifikaciju putem skenera za prepoznavanje lica. Na osnovu analize ruskih pasoša istraživači Bellingcata došli su do podataka da je Konstantin služio u ruskoj vojnoj jedinici u selu Storoževo u blizini St. Petersburga. Nakon odlaska u penziju on je nastavio voditi privatnu detektivsku agenciju. Njegovo ime nalazilo se i na crnoj listi Centralne banke zbog pranja novca. Međutim, Pikalov trenutni dosje je prazan, što može značiti da sumnja na pranje novca nije rezultirala krivičnom prijavom ili su sve evidencije pročišćene, piše Bellingcat.
Kako se Pikalov dovodi u vezu s izborima u BiH?
Istraživači navode da je Konstantin Pikalov 27. septembra 2014. godine letio za Beograd odakle je putovao u bh. entitet Republika Srpska. Iz Banje Luke se vratio 15. oktobra 2014. godine. Tokom tog perioda, koji se podudara s kandidaturom Milorada Dodika za ponovni izbor za predsjednika, što je podržavao Kremlj, ulicama RS-a lutala je skupina Kozaka. Grupa od 144 muškarca tada je doputovala u RS kako bi učestvovala na festivalu kulture. Međutim, ovo putovanje je široko shvaćeno kao pokušaj miješanja u izbore vršenjem pritiska na opoziciju. Grupu Kozaka tada je predvodio Nikolaj Đakonov, koji je prethodno bio aktivan na ukrajinskom ratištu. Kozačka skupina napustila je BiH odmah nakon općih izbora koji su održani 12. oktobra 2014. godine, odnosno ponovnog izbora Dodika.
Iako istraživači nisu mogli pronaći fotografije Konstantina Pikalova na fotografijama s događaja u Banjoj Luci 2014. godine, suvlasnik njegove kompanije Vasilij Jaščikov je objavio fotografije iz Banja Luke. Ruski oligarh Konstantin Malofejev također je u tom periodu putovao u Banja Luku i na dan izbora se fotografisao s Dodikom.
Dodik i Stevandić se obrušili na Islamsku zajednicu zbog "Deklaracije svesrpskog sabora"
