Zašto nadležni šute o navodnom curenju radioaktivne materije u krugu Energoinvesta kod Sarajeva?
Šuti i Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost u koju se najviše upire prstom.
Curenje radioaktivne materije, navodno, se desilo nakon što je kompanija Bingo od Energoinvesta kupila dio prostora u naselju Stup. Tvrdi se da je na toj lokaciji Energoinvest nekada skladištio cezij-137 koji je koristio za industrijske potrebe. Curenje ove materije se desilo prilikom njegovog transporta sa navedene lokacije - pukla je jedna od kapsula u kojoj se nalazio cezij-137. Za transport je bila odgovorna kompanija Energoinvest-IMQ Institut za materijale i kvalitet.
Institut je nakon toga angažovao stručnu ekipu Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine koje je zaključilo da je došlo do curenja cezija-137 i o tome je obavijestio Državnu regulatornu agenciju za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Pretpostavlja se da je prvobitno kontaminirana površina od 100 metara kvadratnih. U međuvremenu, tvrdi se, kontaminacija se proširila na 4.000 metara kvadratnih.
Da je riječ o radioaktivnoj materiji utvrdilo se prilikom dovoza metalnog otpada sa spomenute lokacije u kompaniju za otkup otpada. Tu je, kako se navodi, uočena povećana razina radijacije.
Potom se pojavila informacija da je jedna od firmi koja je također smještena u kompleksu Energoinvesta je također tražila angažman entitetskog Zavoda za zdravstvo jer je bila zabrinuta za svoje radnike.
Međutim, iz kompanije Aida, za koju se pretpostavljalo da je prijavila curenje, su demantovali da su oni to učinili.
Sve ove navode pokušali smo provjeriti kod Zavoda, odgovorne Agencije, Binga i Energoinvesta.
Iz Zavoda su nam poručili da će odgovoriti na naš pismeni upit, ali to se nije desilo do objave teksta. U Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost nisu odgovarali na naše telefonske pozive, a nisu odgovorili ni na upit e-mailom. I jedna i druge smo pitali sljedeće:
- Da li je tačno da im prošle godine u maju prijavljeno curenje cezija-137 u krugu Energoinvesta na Stupu?
- Ako je tačno, da li se to desilo prilikom transporta cezija i ko je prijavio curenje?
- Kolika je količina cezija iscurila?
- Šta su učinili nakon curenja – kakvo je trenutno stanje, da li je analiziran utjecaj na ljude i okoliš, da li je mjeren nivo radijacije?
- Da li je tačno da je kontaminiran prostor od 40.000 metara kvadratnih i da se to desilo u blizini izvora vode?
- Koliko je curenje opasno po ljude i okoliš?
- Zašto javnost nije ranije obaviještena o ovome?
Od kompanija Bingo i Energoinvest smo također tražili reakciju. Obje firme smo pitali da li se desilo curenje radioaktivne materije, ako je tačno, kako se to desilo, da li je tačno da je curenje prijavila potpuno druga kompanija, ko je bio odgovoran za transport materije, šta je poduzeto nakon curenja materije, zašto javnost nije obaviještena o ovom događaju, zašto je Bingo kupio ovaj prostor - da li je bio namijenjen za skladištenje proizvoda za prodaju u trgovinama, u koje svrhe je Energoinvest koristio cezij-137 i u kojoj količini je bio uskladišten?
Iz Binga su nam poručili da je nadležna Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost bez da su odgovorili na navedena pitanja. Energoinvest je tražio da im se obratimo e-mailom, što smo učinili. Ali, do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.
Dok se pretpostavlja da se u blizini navodne kontaminacije nalazi izvorište vode, zna se da se u blizini ovog Energoinvestovog kompleksa nalazi rijeka Dobrinja i jedan privatni vrtić.
Bivši ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Damir Filipović, koji je obnašao ovu dužnost u trenutku kada se curenje opasne materije navodno desilo, je za Klix.ba istakao da ga niko nije informisao o ovom slučaju. Kao i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo najodgovornijim u ovom trenutku smatra Državnu regulatornu agenciju za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
Reagovali su Socijaldemokrati (SD) tražeći, kako su saopćili, hitan angažman nadležnih organa, kantonalne vlasti u Sarajevu i Zavoda za javno zdravstvo i drugih odgovornih organa da se zbog sigurnosti građana na tom prostoru utvrdi postoji li opasnost za zdravlje građana i da se hitno poduzmu sve potrebne mjere u zbrinjavanju radioaktivnih izvora.
Cezij-137 je radioaktivni izotop koji se koristi za dobivanje gama-čestica. Vrijeme njegovog poluraspada traje 30 godina i nakon toga se raspada u barij -137 koji nije radioaktivan. Koristi se u različite svrhe, pa i u industrijske - za mjerenje vlage, gustoće ili debljine nekog materijala. Cezij-137 je nakon katastrofe u Černobilu bio najveći izvor radijacije i to 200 dana nakon nesreće.
