"Ne znamo o kakvoj se ampuli Cezija 137 radi, to je vrlo bitno, kako je razneseno to. Niko ne zna kad se to tačno moglo desiti, koliko je to stajalo, pa dok su ga utovarili i vratili. Zbog svega toga se ne zna tačno kolika je opasnost", kaže profesorica na Katedri za eksperimentalnu fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Lamija Tanović.
Poručuje pak da Cezij 137 jeste opasan:
"Njega ima puno i potiče pretežno od tih nuklearnih proba, raznih incidenata. Černobil kad se desio strašno puno Cezija je otišlo u atmosferu i zemlju. Njemu je nešto oko 30 godina potrebno da mu se količina upolovi i prestane biti opasna, onda toj polovini opet treba 30 godina i dalje, s vremenom je sve manje opasnosti".
Ukoliko je kontaminirani prostor unutar hale kako nadležni tvrde, onda, prema mišljenju Tanović, ne bi trebalo da je vjetar mogao raznijeti Cezij dalje, jedini problem može biti to što je materijal nošen na deponiju pa vraćan u halu.
Očigledno da je povišena radijacija ovog otpada utvrđena tek na deponiji gdje se takve kontrole vrše redovno, stoga su u opasnosti mogli biti radnici koji su radili na tome i koji su radili u hali kada je iscurio Cezij.
S obzirom na to da nama nije poznato ni to da li je u tečnom ili gasovitom stanju Cezij koji se nalazi u krugu Energoinvesta, nepoznato je i da li je njegovo odvoženje na deponiju pa vraćanje u halu moglo kontaminirati neke površine i stvoriti opasnost.
Bez svih tih informacija teško je utvrditi odgovornost Državne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) i da li su pravilno i prema regulativama postupili kada su izostavili upoznati javnost o incidentu.
"I meni je zanimljivo što tek sada saznajemo, ja ne znam koliko su oni u obavezi da to saopšte, sigurno da postoje neke zakonske regule da moraju obavijestiti javnost ukoliko je opasno po ljude u okolini. Ali su očigledno procijenili da taj nivo i količina nije značajna. Oni su ozbiljna institucija", tvrdi Tanović.
Najveća prednost po ljude je to što se Cezij 137 nalazi u zatvorenom prostoru pa je mala mogućnost da se raznese na biljke koje čovjek unosi u organizam.
